Curacao numera o le atunuʻu +599

Faʻafefea ona vili Curacao

00

599

--

-----

IDDnumera o le atunuʻu Faʻailoga taulaganumera telefoni

Curacao Faʻamatalaga autu

Taimi i le lotoifale Lou taimi


Sone taimi faʻapitonuʻu Eseesega taimi sone
UTC/GMT -4 itula

latitu / longitude
12°12'33 / 68°56'43
iso faʻailoga
CW / CUW
tupe
Fausia (ANG)
Gagana
Papiamentu (a Spanish-Portuguese-Dutch-English dialect) 81.2%
Dutch (official) 8%
Spanish 4%
English 2.9%
other 3.9% (2001 census)
eletise

fuʻa a le atunuʻu
Curacaofuʻa a le atunuʻu
laumua
Willemstad
lisi faletupe
Curacao lisi faletupe
faitau aofai o tagata
141,766
eria
444 KM2
GDP (USD)
5,600,000,000
telefoni
--
Telefoni feaveai
--
Aofai o Initaneti talimalo
--
Aofaʻi o tagata faʻaaoga Initaneti
--

Curacao folasaga

Curaçao o se motu e tu i le itu i saute o le Sami Caribbean, latalata i le talafatai o Venesuela. O le motu na muamua avea ma vaega o Netherlands Antilles, ina ua maeʻa Oketopa 10, 2010, na liua ma avea ai ma malo o le malo o Netherlands. O le laumua o Curaçao o le taulaga taulaga o Willemstad, lea sa avea ma laumua o Netherlands Antilles. Curaçao ma tuaoi o Aruba ma Bonaire e masani ona taʻua faʻatasi o le "Atumotu ABC". Curaçao ei ai le lautele o le 444 sikuea kilomita ma o le motu sili ona tele i Netherlands Antilles. E tusa ai ma le 2001 Netherlands Antilles Census, o le faitau aofai e 130,627, ma le averesi o 294 tagata i le sikuea kilomita. I fua faatatau, o le faitau aofai o tagata i le 2006 e 173,400. Curaçao e iai i le mutia e leai ni afu i le mutia, o loʻo tu i fafo atu o le sone o le afā. O le ituaiga vao o Curaçao e ese mai i se ituaiga motu masani o le teropika, ae e tutusa ma le itu i sautesisifo o le Iunaite Setete. O le tele o cacti, spiny shrubs ma evergreen laau e masani ai iinei. O le pito maualuga o Curaçao o le Christofel Mountain i le Christofel Wildlife Conservation Park i le itu i matu sisifo o le motu, lea e 375 mita i luga atu o le sami. E tele nai auala laiti ii, ma e mafai e tagata ona o i se taʻavale, solofanua pe savali e asiasi. Curaçao e tele nofoaga mo savaliga sopo. E i ai foi le vaituloto masima e masani ona malolo ai flamingos ma fafagaina. O loʻo tu i le 15 maila mai le talafatai i sautesasaʻe o Curaçao o se motu e leʻo nofo ai - "Little Curaçao". nisi o amu amu lata ane na afaina e turisi. O loʻo faʻataʻitaʻia e Porto Marie Beach ni aau aʻafu e faʻaleleia ai tulaga o aʻau. E selau ma selau 'aʻamu' amu ua avea nei ma nofoaga o tele iʻa vevela. Ona o ona talaaga mafuaʻaga, ua nonofo ai tagata o lenei motu eseʻese aganuu. Contemporary Curaçao foliga mai o se faʻataʻitaʻiga o aganuu eseese. O tagata nonofo i Curaçao e 'eseʻese pe fefiloi gafa. Tele o latou o Afro-Caribbean, ma e aofia ai le tele o tagata o ituaiga eseese. O loʻo iai foʻi le toʻaitiiti o tagata, pei o Dutch, East Asia, Potukale ma Levante. O le mea moni, o le tele o tagata nonofo i tuaoi atunuʻu na asia talu ai nei le motu, aemaise mai le Dominican Republic, Haiti, nisi o Igilisi Caribbean e tautatala Igilisi, ma Colombia. I nai tausaga ua tuanaʻi, o le lolovaia o nisi o tagata matutua o Holani ua faʻatupulaia foi le tele.