Saint Helena Island (Saint Helena), ma le lautele o le 121 sikuea kilomita ma le faitau aofai o 5661 (2008). O le motu o le mauga mū i le Vasa Atelani i Saute, o le malo o Peretania, e 1950 kilomita mai le talafatai i sisifo o Aferika ma le 3400 kilomita mai le itu i sasaʻe o Amerika i Saute. O le motu o Saint Helena ma Tristan da Cunha Islands i le itu i saute e fai ma kolone Peretania o Saint Helena. Matua tagata o ituaiga fefiloi. E tautatala Igilisi tagata ma talitonu ile Faakerisiano. O le laumua o Jamestown. O le lauiloa Napoleon na faaaunuua iinei seia oo i lona maliu. i li> li> O le nofoaga o le nofoaga o St. Helena e 15 ° 56 'latitu i saute ma 5 ° 42' longitude i sisifo. O le motu autu o St. Helena o 121 sikuea kilomita, Ascension Island 91 sikuea kilomita, ma Tristan da Cunha Island 104 sikuea kilomita. i> Atalani i saute o Atalani, o se kolone o Peretania, 1950 kilomita i sisifo o le talafatai i sautesisifo o Aferika O le ufiufi o se vaega o le 122 sikuea kilomita, o le pito umi o le 17 kilomita mai sautesisifo i matu sasaʻe, ma o le lautele lautele o le 10 kilomita. Jamestown (Jamestown) o lona laumua ma taulaga. Ascension ma Tristan da Cunha o motu. i> a b O le Kovana o St. Helena e tofia e le Tupu poʻo le Tupu Tamaitai o Egelani. O le fono a le lotoifale e 15 sui mo le fa tausaga, filifilia e tagata atumotu. O le faʻamasinoga maualuga o le Faamasinoga Maualuga. O loʻo faʻalagolago atoa le malo o Peretania i le faʻatupeina a Peretania i le 1998, 5 miliona pauna o fesoasoani tau tupe i le motu. O pisinisi autu i le motu o mea fagota, lafumanu ma galuega taulima. Tele motu na tuua St. Helena e saili se galuega i se isi mea. O le eleele galueaina ma le eleele o loʻo totō ai laʻau e laititi atu i le 1/3 o le motu, ma o fualaʻau tetele, o sana ma fualaʻau. E faʻaputuputu foʻi mamoe, oti, povi ma puaʻa. E leai ni faʻaputuga o minerale ma e leai se pisinisi O nisi o fafie e gaosi i totonu o le atunuʻu o loʻo faʻaaogaina i le fausiaina ma le gaosiaina o laʻau lelei ma meaafale. O loʻo i ai le aufaifaiva i luga o le sami i tafatafa o le motu, e tele lava ina maua mai tuna, o le tele o ia mea o le aisa ma teu i se nofoaga malulu e teu ai, ae o isi o loʻo mamago ma piko i le motu. E masani lava o oloa uma e auina atu i fafo. O oloa e faaulufale mai e aofia ai meaʻai, suauʻu, taʻavale, masini eletise, masini, lavalava ma sima. O le tamaoaiga e tele faalagolago i atinae fesoasoani saunia e le malo o Peretania. O le faʻatupeina o mea taua, o le fagotaina o lafumanu ma galuega taulima. Fausia le alamanuia gaosi laupapa. Tamaoa mauoa. I le 1990, o le GDP e 18.5 miliona tala Amerika. O le tupe vaega o le St. Helena pauna, lea e tutusa ma le pauna Peretania. E masani ona auina atu iʻa, meataulima ma fulufulu mamoe, ma aumai i fafo meaai, meainu, tapaa, fafaga, fale mea, masini ma masini, ma taʻavale. Sa i ai le 98 kilomita o le alatele i le 1990. E leai se auala nofoaafi poʻo se malae vaʻalele, ma fesuiaiga o tupe mai fafo tele lava faʻamoemoe i le lafoina. Pau lava le uafu, Jamestown, o loʻo iai se nofoaga lelei e teu ai vaʻa ma pasese o le sami ma uta i UK ma Aferika i Saute. E i ai le auala tele i luga o le motu. li> |