Fidži Osnovne informacije
Lokalno vrijeme | Tvoje vrijeme |
---|---|
|
|
Lokalna vremenska zona | Razlika u vremenskoj zoni |
UTC/GMT +13 sat |
zemljopisna širina / zemljopisna dužina |
---|
16°34'40"S / 0°38'50"W |
iso kodiranje |
FJ / FJI |
valuta |
dolar (FJD) |
Jezik |
English (official) Fijian (official) Hindustani |
struja |
Upišite Ⅰ australski utikač |
nacionalna zastava |
---|
kapital |
Suva |
popis banaka |
Fidži popis banaka |
stanovništvo |
875,983 |
područje |
18,270 KM2 |
GDP (USD) |
4,218,000,000 |
telefon |
88,400 |
Mobitel |
858,800 |
Broj internetskih domaćina |
21,739 |
Broj korisnika Interneta |
114,200 |
Fidži Uvod
Fidži ima ukupnu površinu od više od 18.000 četvornih kilometara i nalazi se u središtu jugozapadnog Tihog oceana, a sastoji se od 332 otoka, od kojih je 106 naseljeno. Većina su vulkanski otoci okruženi koraljnim grebenima, uglavnom otoci Viti i Varua. Ima tropsku pomorsku klimu i često je zahvaćen uraganima, s prosječnom godišnjom temperaturom od 22-30 stupnjeva Celzijevih. Zemljopisni položaj važan je i prometno je središte regije južnog Tihog oceana. Fidži se prostire istočnom i zapadnom polutkom, kroz njih prolazi 180 stupnjeva dužine, što je čini najistočnijom i najzapadnijom zemljom na svijetu. Ukupna površina kopna iznosi više od 18 000 četvornih kilometara. Smješteno je u središtu jugozapadnog Pacifika. Sastoji se od 332 otoka, od kojih je 106 naseljeno. Većina su vulkanski otoci okruženi koraljnim grebenima, uglavnom otoci Viti i Varua. Ima tropsku pomorsku klimu i često je pogođen uraganima. Prosječna godišnja temperatura je 22-30 Celzijevih stupnjeva. Zemljopisni je položaj važan i prometno je središte u regiji južnog Tihog oceana. Fidži se prostire na istočnoj i zapadnoj hemisferi, kroz njih prolazi 180 stupnjeva zemljopisne dužine, što je čini najistočnijom i najzapadnijom zemljom na svijetu. Državna zastava: To je vodoravni pravokutnik s omjerom duljine i širine 2: 1. Zemlja zastave je svijetloplava, gore lijevo je crveno-bijeli uzorak "riža" na tamnoplavoj podlozi. Uzorak s desne strane zastave glavni je dio fidžijskog nacionalnog amblema. Svijetloplava boja simbolizira ocean i nebo, a također prikazuje bogate vodene resurse zemlje; uzorak "riža" je uzorak britanske zastave, simbol Zajednice nacija, što ukazuje na tradicionalni odnos između Fidžija i Ujedinjenog Kraljevstva. Fidži je mjesto na kojem narod Fidžija živi zauvijek. Europljani su ovdje počeli emigrirati u prvoj polovici 19. stoljeća, a britanska kolonija postali su 1874. godine. Fidži se osamostalio 10. listopada 1970. Novi ustav proveden je 27. srpnja 1998., a zemlja je preimenovana u "Republika Fidžijski otoci". Fidži ima 840.200 stanovnika (prosinac 2004.), od čega su 51% Fidžijci i 44% Indijci. Službeni jezici su engleski, fidžijski i hindski, a engleski se uglavnom koristi. 53% vjeruje u kršćanstvo, 38% vjeruje u hinduizam, a 8% vjeruje u islam. Fidži je zemlja snažne gospodarske snage i brzog gospodarskog razvoja među otočnim zemljama južnog Tihog oceana. Fidži pridaje veliku važnost razvoju nacionalne ekonomije, promiče ulaganja i izvoz te postupno razvija izvozno orijentirano gospodarstvo s "visokim rastom, niskim porezima i vitalnošću". Šećerna industrija, turizam i industrija prerade odjeće tri su stupa nacionalne ekonomije. Fidži ima plodnu zemlju i bogat je šećernom trskom, pa je poznat i kao "slatki otok". Fidžijskom industrijom dominira vađenje šećera, uz preradu odjeće, vađenje zlata, preradu proizvoda od ribe, preradu drveta i kokosa, itd. Fidži je bogat ribolovnim resursima, bogat tunama. Od 1980-ih, vlada Fidžija iskoristila je svoje jedinstvene prirodne uvjete za snažan razvoj turizma. Trenutno prihodi od turizma čine otprilike 20% BDP-a Fidžija i najveći su izvor deviznih prihoda Fidžija. U turističkom sektoru na Fidžiju radi oko 40 000 ljudi, što čini 15% zaposlenosti. 2004. godine bilo je 507 000 stranih turista koji su došli na Fidži u razgledavanje grada, a prihod od turizma iznosio je gotovo 450 milijuna američkih dolara. Fidži se nalazi u središtu mora i zračnog putovanja između Oceanije te Sjeverne i Južne Amerike i važno je prometno središte na južnom Pacifiku. Luka Suva, glavni grad, važna je međunarodna morska luka koja može primiti 10.000 tona brodova. |