Maldivi Osnovne informacije
| Lokalno vrijeme | Tvoje vrijeme |
|---|---|
|
|
|
| Lokalna vremenska zona | Razlika u vremenskoj zoni |
| UTC/GMT +5 sat |
| širina / zemljopisna dužina |
|---|
| 3°11'58"N / 73°9'54"E |
| iso kodiranje |
| MV / MDV |
| valuta |
| Rufiyaa (MVR) |
| Jezik |
| Dhivehi (official dialect of Sinhala script derived from Arabic) English (spoken by most government officials) |
| struja |
 Igle tipa Sjeverna Amerika-Japan 2 Tip d stari britanski utikač g tip UK 3-pinski  |
| nacionalna zastava |
|---|
 |
| kapitala |
| Muško |
| lista banaka |
| Maldivi lista banaka |
| stanovništva |
| 395,650 |
| područje |
| 300 KM2 |
| GDP (USD) |
| 2,270,000,000 |
| telefon |
| 23,140 |
| Mobitel |
| 560,000 |
| Broj Internet domaćina |
| 3,296 |
| Broj korisnika Interneta |
| 86,400 |
Maldivi uvod
|
Maldivi su država arhipelaga u Indijskom okeanu, smještena oko 600 kilometara južno od Indije i oko 750 kilometara jugozapadno od Šri Lanke.Ima ukupnu površinu od 90.000 kvadratnih kilometara (uključujući teritorijalne vode), od čega površina kopna iznosi 298 kvadratnih kilometara. Sastoji se od 26 grupa prirodnih atola i 1190 koraljnih ostrva, ima očigledne tropske klimatske karakteristike i nema četiri godišnja doba. Turizam, brodarstvo i ribarstvo tri su stupa malezijske ekonomije.Maldivi su bogati morskim resursima, uključujući razne tropske ribe i morske kornjače, jastrebove kornjače, koralje i školjke. Maldivi, puno ime Republike Maldivi, ima površinu od 298 kvadratnih kilometara. Maldivi su država arhipelaga u Indijskom okeanu, dugačak je 820 kilometara od sjevera prema jugu i 130 kilometara širok od istoka do zapada. Smješten je oko 600 kilometara južno od Indije i oko 750 kilometara jugozapadno od Šri Lanke. Sastoji se od 26 skupina prirodnih atola i 1190 koraljnih ostrva, podijeljenih u 19 administrativnih skupina, raspoređenih u morskom području od 90.000 kvadratnih kilometara, od čega je 199 otoka naseljeno, 991 napušteno, a prosječna površina otoka je 1-2 kvadratna kilometra. Teren je nizak i ravan, sa prosječnom nadmorskom visinom od 1,2 metra. Smješten u blizini ekvatora, ima očigledne karakteristike tropske klime i nema četiri godišnja doba. Godišnja količina padavina je 2143 mm, a godišnja prosječna temperatura 28 ° C. Arijevci su se ovdje naselili u 5. stoljeću prije nove ere. Sultanat s islamom kao državnom religijom uspostavljen je 1116. godine nove ere i doživio je šest dinastija. Portugal ga je kolonizirao od 1558. Matica je obnovljena 1573. godine. U 18. veku napala ga je Holandija. Britanski je protektorat postao 1887. 1932. godine Maldivi su prešli u ustavnu monarhiju. Postala je republika u okviru Commonwealtha 1952. Malezijski parlament je 1954. godine odlučio ukinuti Republiku i obnoviti Sultanat. Maldivi su proglasili neovisnost 26. jula 1965. Promenjena je u republiku 11. novembra 1968, a predsednički sistem je primenjen. Državna zastava je pravokutna, s omjerom dužine i širine 3: 2. Državna zastava sastoji se od tri boje: crvene, zelene i bijele. Zemlja zastave je zeleni pravokutnik sa crvenim obrubima uokolo. Širina crvenog obruba je četvrtina širine pune zastave, a širina zelenog pravokutnika je polovina širine pune zastave. Bijeli polumjesec nalazi se u sredini zelenog pravokutnika. Crvena boja simbolizira krv nacionalnih heroja koji su žrtvovali svoje živote za nacionalni suverenitet i neovisnost; zelena znači život, napredak i prosperitet, a bijeli polumjesec predstavlja mir, spokoj i vjeru Maldivaca u islam. Stanovništvo Maldiva je 299 hiljada (2006), svi su Maldivi. Službenik za nacionalni i službeni jezik je Dhivehi, a engleski se široko koristi u obrazovanju i stranim razmjenama. Većina Maldivaca su sunitski islam, a islam je državna religija. Turizam, brodarstvo i ribarstvo tri su stupa ekonomije Maldiva. Maldivi su bogati morskim resursima, s raznim tropskim ribama i morskim kornjačama, jastrebovima, koraljima i školjkama. Površina obradivog zemljišta u zemlji iznosi 6.900 hektara, zemljište je neplodno, a poljoprivreda je vrlo zaostala. Proizvodnja kokosa zauzima važno mjesto u poljoprivredi, sa oko 1 milion stabala kokosa. Ostale kulture su proso, kukuruz, banane i kasava. Širenjem turizma počela se razvijati industrija povrća i živine. Ribarstvo je važan dio nacionalne ekonomije. Konjički ribolovni resursi bogati su, bogati tunama, palamidom, skušom, jastogom, morskim krastavcem, kirnjom, morskim psima, morskom kornjačom i jastrebom. Posljednjih godina turizam je nadmašio ribarstvo i postao je najveći ekonomski stup Maldiva. |