Kolea i Matu numera o le atunuʻu +850

Faʻafefea ona vili Kolea i Matu

00

850

--

-----

IDDnumera o le atunuʻu Faʻailoga taulaganumera telefoni

Kolea i Matu Faʻamatalaga autu

Taimi i le lotoifale Lou taimi


Sone taimi faʻapitonuʻu Eseesega taimi sone
UTC/GMT +9 itula

latitu / longitude
40°20'22 / 127°29'43
iso faʻailoga
KP / PRK
tupe
Manumalo (KPW)
Gagana
Korean
eletise
Ituaiga c European 2-pin Ituaiga c European 2-pin
fuʻa a le atunuʻu
Kolea i Matufuʻa a le atunuʻu
laumua
Pyongyang
lisi faletupe
Kolea i Matu lisi faletupe
faitau aofai o tagata
22,912,177
eria
120,540 KM2
GDP (USD)
28,000,000,000
telefoni
1,180,000
Telefoni feaveai
1,700,000
Aofai o Initaneti talimalo
8
Aofaʻi o tagata faʻaaoga Initaneti
--

Kolea i Matu folasaga

North Korea tuaoi o Saina, ma Matu i sasaʻe o Rusia. O le averesi maualuga o 440 mita, o le mauga aofaʻiga mo le tusa o le 80% o le laufanua o le laufanua o le atunuʻu, ma le peninsula o le talafatai e tusa ma le 17,300 kilomita le umi. E i ai le tau feololo tau, o le atunuu atoa o se tasi ituaiga Korea, ma o le Korea gagana e masani ona faaaoga. Mauʻoa i minerale punaoa, sili atu nai lo 300 ituaiga o minerale ua uma ona faʻamaonia, o le sili atu ma le 200 o taua faʻaputuga o minerale, o faʻasao o le graphite ma le magnesite o loʻo i totonu o le pito i luga o le lalolagi, uʻamea uʻamea ma alumini, metala paʻepaʻe, 'apamemea, auro, siliva ma isi non-ferrous metala ma E tele faʻasao o minerale e le o ni uʻamea e pei o malala, papaʻamu, mika ma aseposo. North Korea, taʻua o le Democratic People's Republic of Korea, e aofia ai le lautele o le 122,762 sikuea kilomita. North Korea o loʻo tu i le itu i matu o le Penula a Korea i sasaʻe o Asia. O tuaoi o Saina i matu, o Rusia e tuaoi i le matusasaʻe, ma Korea i Saute e tuaoi ma le tuaoi o le militeli i saute. O le Penisula a Korea e siomia e le sami i itu e tolu, ma le Sami o Iapani i sasaʻe (e aofia ai le East Korea Bay) ma le Sami Samasama i le itu i sautesisifo (e aofia ai le West Korea Bay). E tusa ma le 80% o le laueleele laufanua. O le talafatai o le penisula tusa ma le 17,300 kilomita (e aofia ai le motu talafatai). E i ai le tau feololo tau ma le averesi faʻaletausaga vevela o 8-12 ° C ma le averesi timuga faʻaletausaga o 1000-1200 mm. Vaega o pulega: Ua vaevaeina le atunuu i ni itumalo se tolu ma ni itumalo e 9, e pei o le Pyongyang City, Kaicheng City, Nampo City, South Ping An Road, North Ping An Road, ma Cijiang Road. , Yangjiang Auala, South Hamgyong Itumalo, North Hamgyong Itumalo, Gangwon Itumalo, Saute Hwanghae Itumalo, ma North Hwanghae Itumalo. O le seneturi muamua T.A., o malo tuai e tolu o Goguryeo, Baekje ma Silla na fausiaina i luga o le Penisula Korea. Silla faʻatasi Korea i le ogatotonu o le 7 seneturi. I le 918 TA, o le tupu o Korea, le Tupu Jianding, na faaigoaina "Goryeo" ma na faavaeina le laumua i Songak. I le 1392, na soloia ai e Lee Sung-gye le 34th tupu o Goryeo, folafolaina o ia o le tupu, ma suia le igoa o lona atunuu i North Korea. Ia Aukuso 1910, na avea Korea i Matu ma kolone a Iapani. Na faʻasaʻolotoina ia Aukuso 15, 1945. I le taimi lava e tasi, o le Soviet ma Amerika 'au na faʻatutuina i le itu i matu ma saute afa o le 38th tutusa. O Setema 9, 1948, na faʻatuina ai le Democratic People's Republic of Korea. Auai i Malo Aufaatasi ma Korea i Saute ia Setema 17, 1991. North Korea ei ai le faitau aofai o tagata e 23.149 miliona (2001). O le atunuʻu atoa o se tasi kulupu a Korea, ma o le gagana Korea e masani ona faʻaaogaina. North Korea e tamaoaiga i punaoa o minerale, ma e ova atu i le 300 le aofaʻi o minerale ua faʻamaonia, ma o le sili atu lea i le 200 e aoga e maina ai. O le malosiaga tau suavai ma vaomatua e tele foi. O le alamanuia o loʻo puleaina e le maina, eletise eletise, masini, metallurgy, vailaʻau alamanuia ma ie. O faʻatoʻaga e puleaina e araisa ma sana, ma e taʻitasi le aofai o le aofaʻi o le seleselega o saito. O uafu autu o Chongjin, Nanpu, Wonsan ma Xingnan. E masani ona auina atu i fafo uʻamea ma uʻamea, uʻamea e leʻo uʻamea, ginseng, ie ma oloa suavai O oloa mai i fafo e masani lava ona aofia ai suauʻu, masini masini, mea faʻaeletise, ma oloa lavalava. O paaga fefaatauaiga autu o Saina, Korea i Saute, Iapani, Lusia, atunuu i Sautesasae o Asia, ma isi. Pyongyang: Pyongyang, le laumua o le Democratic People's Republic of Korea, o loʻo tu i le 125 tikeri 41 minute i sasaʻe ma 39 tikeri 01 i matu O le fetaulaʻiga ala e 284 kilomita i sautesasaʻe o Sinuiju, 226 kilomita i sisifo o Wonsan Mountain, ma le 54 kilomita i matu sasaʻe o Nampo. O le faitau aofaʻi o tagata i le taimi nei e tusa ma le 2 miliona. O le taulaga o Pyongyang o loʻo tu i le fetaulaʻiga o fanua laugatasi o Pyongyang ma maupuepue i le pito i lalo o le Vaitafe o Datong. O loʻo iai Ruiqi Mountain i sasaʻe, Cangguang Mountain i sautesisifo, Jinxiu Mountain ma Mudan Peak i matu, ma le fanua laugatasi i saute. Talu ai o se vaega o le laueleele i Pyongyang o lo oi luga o le fanua laugatasi, o lona uiga o Pyongyang, o lona uiga "eleele palapala". O le Vaitafe o Datong ma ona vaitafe e tafe atu i totonu o le taulaga, o loʻo iai Lingluo Island, Yangjiao Island, ma Liyan Island i totonu o le vaitafe ma ona vaʻaiga matagofie. Pyongyang e sili atu i le 1,500 tausaga lona talaʻaga ma na tofia e avea ma laumua i le amataga o le vaitaimi o Dangun. I le 427 TA, o le umi o le ola tupu o Goguryeo faʻavaeina le laumua iinei. O le maota na fausia i luga o Ayutthaya Mountain i lena taimi o loʻo iai pea faʻatafunaga. Pyongyang sa avea ma laumua o le Goguryeo Dynasty mo le tusa 250 tausaga. Mulimuli ane, i le vaitaimi o Goryeo, na faatuina Daduhufu iinei ma avea ai ma Xijing, ma mulimuli ane na suia ia Xidu, Dongnyeong, Wanhu, ma Pyongyang. O se tasi o 23 prefecture i le 1885. I le 1886, o le nofoa o le South Pingʻan Itumalo Malo. Ia Setema 1946, na avea ma se taulaga faʻapitoa o Pyongyang ma vavae ese mai South Pyongan Itumalo. Ia Setema, 1948, na faatuina ai le Democratic People's Republic o Korea, ma Pyongyang o lona laumua. O Pyongyang o se nofoaga e tosina mai i ai turisi O le manino ma lanumeamata o le vaitafe o Datong na vaeluaina le taulaga o Pyongyang i ni vaega se lua, o le Datong Bridge ma le mamalu o le Yuliu Bridge, na tumau ai le tofotofoga o taua. E foliga mai o Changhong o loʻo lele faalava, fesoʻotaʻi i Sasaʻe ma Sisifo Pyongyang i le tasi. O le motu o Lingluo i le ogatotonu o le Vaitafe o Datong o loʻo matua vaomatua lava ma olaola.