Kolea i Saute numera o le atunuʻu +82

Faʻafefea ona vili Kolea i Saute

00

82

--

-----

IDDnumera o le atunuʻu Faʻailoga taulaganumera telefoni

Kolea i Saute Faʻamatalaga autu

Taimi i le lotoifale Lou taimi


Sone taimi faʻapitonuʻu Eseesega taimi sone
UTC/GMT +9 itula

latitu / longitude
35°54'5 / 127°44'9
iso faʻailoga
KR / KOR
tupe
Manumalo (KRW)
Gagana
Korean
English (widely taught in junior high and high school)
eletise
Ituaiga c European 2-pin Ituaiga c European 2-pin
F-ituaiga Shuko plug F-ituaiga Shuko plug
fuʻa a le atunuʻu
Kolea i Sautefuʻa a le atunuʻu
laumua
Seoul
lisi faletupe
Kolea i Saute lisi faletupe
faitau aofai o tagata
48,422,644
eria
98,480 KM2
GDP (USD)
1,198,000,000,000
telefoni
30,100,000
Telefoni feaveai
53,625,000
Aofai o Initaneti talimalo
315,697
Aofaʻi o tagata faʻaaoga Initaneti
39,400,000

Kolea i Saute folasaga

Korea i Saute o loʻo tu i le itu i saute o le Matusasae o Korea Penisula o le konetineta o Asia. E faʻataʻamilomiloina e le sami i itu e tolu i sasaʻe, saute ma sisifo, e aofia ai le lautele o le 99,600 sikuea kilomita. O le talafatai o le penisula e tusa ma le 17,000 kilomita le umi. O le laueleele e maualuga i matusasaʻe ma maualalo i sautesisifo, o le vaega o le Mauga e tusa ma le 70%. E i ai le tau feololo tau ma o le averesi o le vevela i le taumalulu e i lalo o le. O Korea i Saute e i ai le tamaoaiga o le tamaoaiga, uamea, taʻavale, fausiaina o vaʻa, eletise, ma ie ua avea ma pisinisi o poutu i Korea i Saute. Faatasi ai ma i latou, fausiaina o vaʻa ma taʻavale gaosi oloa e lauiloa i le lalolagi. Korea i Saute, le igoa atoa o le Malo o Korea, o loʻo tu i le matusasaʻe o le konetineta o Asia, le itu i saute o le Penisila Korea, le Sami o Iapani i sasaʻe, ma Saina i sisifo O Shandong Itumalo e feagai ma le tasi i le isi itu o le sami, ma le North e tuaoi ma le Democratic People's Republic o Korea e se tuaoi o le militeri. I se vaega o le 99,600 sikuea kilomita, o le peninsula o le talafatai e tusa ma le 17,000 kilomita le umi (e aofia ai motu motu). O Korea i Saute e tele ona maupuepue ma laufanua valevalenoa, e tusa ma le 70% o ona atumauga, ma o le laufanua e maualalo atu nai lo le itu i matu o le penisula. O maupuepue e tele ona tu i saute ma sisifo. O le itu i sisifo ma le itu i saute o laufanua o laufanua e agamalu, o le itu i sasaʻe o Amerika e malifa, ma e tele laufanua valevalenoa i autafa o vaitafe o le talafatai i sisifo. Korea i Saute e iai le tau vevela i Sasaʻe o Sasaʻe, faʻatasi ai ma le 70% o timuga faʻaletausaga mai ia Iuni ia Setema. O le averesi faaletausaga timuga e tusa ma le 1500 mm, ma o le tau faʻasolosolo lemu e paʻu mai saute i matu. E afaina tele i afa fulifao ia Mati, Aperila ma le amataga o le taumafanafana. Korea i Saute e 47.254 miliona le aofaʻi o le atunuʻu o se atunuʻu e tasi ma ua tautalagia le gagana Korea. O le lotu e tele lava i le Buddhism ma le faʻa-Kerisiano. Talu mai le 1960s, na faʻamanuiaina ai lava e le malo o Korea se faiga faʻavae mo le tuputupu aʻe o le tamaoaiga. Le lalolagi lauiloa "Han River Miracle". E oʻo mai i le 1980s, ua suia e Korea lona foliga mai o le mativa ma le solomuli, faʻaalia le manuia ma le tamaoaiga, ma avea ma atunuʻu tauvaga i le maketi faʻavaomalo. I le taimi nei, o Korea i Saute o loʻo iai se tamaoaiga malosi I le 2006, o lona GDP na oʻo atu i le 768.458 piliona tala Amerika, poʻo le 15,731 U.S. tala i le tagata taʻitasi. South Korea o se atunuʻu e umi lona talaʻaga ma ana aganuʻu matagofie. E tofu ma a latou lava uiga. O faatufugaga a Korea e masani ona aofia ai atavali, calligraphy, lolomiina, galuega taulima, teuteuga, ma isi mea, e le gata o loʻo avea ma tofi o tu ma aga a le atunuʻu, ae faʻapea foi ona mitiia faʻapitoa o mea mai fafo. O atavali a Korea e vaevaeina i atavali i Sasaʻe ma atavali i Sisifo. O atavali i sasaʻe e tai tutusa lava ma atavali masani a Saina, e faʻaaoga ai peni, vaitusi, pepa ma vaitusi e faʻamatala ai mataupu eseese. I se faʻaopopoga, e tele ata matagofie o atavali eseese. Pei o Saina ma Iapani, calligraphy o se aulelei foliga ata i Korea. E lauiloa tagata Korea ile latou fiafia ile musika ma siva. O musika faaonapo nei a Korea e mafai ona vaeluaina i "musika a ituaiga" ma "musika i sisifo". Folk musika e mafai ona vaevaeina i ni ituaiga se lua, "gaga musika" ma le "folk musika". Gaga musika o musika taina e faʻapolofesa faʻaaliga i taimi eseese sauniga e pei o taulaga faʻataulagaina ma taumafataga na faia i le malae o feudal dynasties o Korea.E masani ona taʻua o "zheng musika" poʻo le "musika musika". Musika lautele e aofia ai pese eseese, pese a tagata, ma faʻatoʻaga musika. O mea fai musika e masani ona faʻaaogaina Xuanqin, Gayaqin, tootoo talipalau, fagufagu, ma isi. O se tasi uiga o musika a Korea o siva. O siva Korea e faʻatauaina le taua o le paʻu o tauʻau ma lima o le siva. O le Tao e iai ana ili, corollas, ma talipalau. Nofoaga siva a Korea i siva a tagata ma siva o le malae, e felanulanuaʻi. O le tala a Korea na amata mai i sauniga faʻalelotu i taimi o anamua, ma e masani ona aofia ai vaega e lima: masks, puppet theatre, folk art, pese faʻafiafia, ma tala faʻafiafia. Faatasi ai ma i latou, o le ufimata, e lauiloa foi o le "Masque Dance", o se faʻailoga o le Korea aganuu, ma o loʻo nofoia se tulaga taua tele i le faʻataʻitaʻiga faʻaleaganuʻu a Korea.


South Korea e matagofie ona vaʻaiga ma le tele o ana aganuʻu ma measina. O le turisi alamanuia ua fausia atiina ae. O nofoaga autu mo turisi o Seoul Gyeongbokgung Palace, Deoksugung Palace, Changgyeong Palace, Changdeok Palace, National Museum, National Gugak Center, Sejong Culture Hall, Hoam Art Museum, Namsan Tower, National Museum of Modern Art, Ganghwa Island, Folklore Nuu, Panmunjom, Gyeongju, Jeju Island, Seorak Mountain, ma isi. Gyongbokkung (Gyongbokkung): O loʻo i le itumalo Jongno o Seoul, le laumua o Korea i Saute, o se maota lauiloa anamua, o le muamua tupuaga o le Li Dynasty, Li Chenggui, i le 1394. Sa fausia i totonu O le Saina anamua "Tusi o Pese" sa i ai se fuaiupu o le "O se tamaloa mo le sefulu afe tausaga, Jieer Jingfu", ma o lenei malumalu na maua lona igoa mai lenei. O le fale autu o le maota o le maota o le Geumjeongjeon Hall, o le fale tutotonu o le Gyeongbokgung Palace, lea o tupu uma o le Li Dynasty na faʻatautaia mataupu a le malo. I se faʻaopopoga, e i ai Sizheng Hall, Qianqing Hall, Kangning Hall, Jiaotai Hall ma isi. O le vaega o le tulimanu i matu o le maota na faʻaleagaina e le afi i le 1553, ma o le tele o fale o le maota na faʻaleagaina i le taimi o le osofaʻiga a Iapani i le taimi o le toe fausiaina i le 1865, na o le 10 maota na tumau pea. Kwanghanrn Tower (Kwanghanrn): tu i Namwon-gun, Jeollabuk-do Chuanqu o se lauiloa lauiloa nofoaga i Korea. Fai mai le tala na fausia e Huang Xi, le palemia o le amataga o le Li Dynasty, ma na faaigoa muamua ia Guangtong Building. Na toe faaigoaina lona igoa nei i le na o le maeʻa o le toefausiaina i le 1434 (le 16th tausaga o le Tupu Sejong o le Li Dynasty). North Korea na susunuina i lalo i le taimi o le Taua a Imjin. I le 1635 AD (le 13th tausaga o Renzong o le Li Dynasty), na toe fausia e pei ona i ai. O laupapa vaneina ma fale vali ma le matagofie o le fausiaina o le Fale o Guanghan o loʻo avea ma sui o lotoā Korea, e aofia ai motu laiti e tolu, faʻatagata maʻa ma le auala laupapa. O le Jeju Island (Chejudao): o Korea i Saute o le motu tele, e igoa foi o Tamra Island, Honeymoon Island, ma le Romantic Island, o loʻo tu i le itu i saute o le Penula o Korea. I le isi itu o le Jeju Strait ma le penisula, e sili atu i le 90 kilomita le mamao mai le talafatai i saute o Korea i Saute i le itu i matu.O le faitotoʻa i le Korea Strait ma o lona nofoaga faʻafanua e taua tele. O le Jeju Island e tusa ma le 1826 sikuea kilomita, e aofia ai le Udo Island, Wodo Island, Brother Island, Jegwi Island, Mosquito Island, Tiger Island ma isi motu 34. E 100 kilomita i matu sasaʻe o Jeollanam-do ma o se turisi lelei ma fagotaga. Lenei e mafai ona e vaʻai atu i nofoaga faʻasolopito ma laufanua faʻaleaganuʻu O le mauga maualuga i Korea, Halla Mountain, i le 1,950 mita i luga atu o le sami, o loʻo tu i luga o le motu. E mafai foi ona e alu savaliga sopo, tiʻetiʻei solofanua, tietiega, tulimanu, faaseʻe ma tapolo. E toʻaitiiti tagata ma o le laueleele e lautele, e le o ni vao i mauga poʻo ni togalaau. E totoina e le aufaifaatoaga araisa, fualaʻau ma fualaʻau, o mea e sili ona ofoofogia o le toʻamalosi o fugalaau, I le tautotogo, o le laueleele e auro ma matagofie tele. South Korea (Seoul, sa faaliliuina "Seoul") O le ogatotonu lea o polokiki a Korea i Saute, tamaoaiga, aganuʻu, ma aʻoaʻoga, faʻapea foʻi le atunuʻu, sami ma vaʻalele. O loʻo tu i le ogatotonu o le penisula a Korea ma le pesini, o le vaitafe o Han vaitafe e ui atu i le taulaga, tusa o le 30 kilomita mai le itu i sisifo o le peninsula, tusa ma le 185 kilomita mai le itu i sasaʻe, ma le 260 kilomita mai Pyongyang i matu. O le pito umi mai i matu i saute o 30.3 kilomita, ma o le pito umi mai sasaʻe i sisifo o 36.78 kilomita, ma le aofaiga o le eria o 605.5 sikuea kilomita ma le faitau aofai o 9.796 miliona (2005). Seoul <"Ua leva ona iai Seoul. I aso onamua, na faaigoa ia" Hanyang "aua sa tu i le itu i matu o le vaitafe o Han. Ina ua maeʻa faʻatulagaina e le pulega tautupu a Joseon le laumua o Hanyang i le faʻaiuga o le seneturi lona 14, na toe faʻaigoa ia "Seoul". I le vaitaimi o Korea i ona po nei i lalo o pulega faʻakolone a Iapani, na faʻaigoa ai Seoul o le "laumua". Ina ua maeʻa ona toe maua le peninsula a Korea i le 1945, na toe faʻaigoaina o le upu Korea, faʻailogaina i le "SEOUL" i mataʻitusi Roma, o lona uiga o le "laumua". Ia Ianuari 2005, na faaigoa aloaia "Seoul" i le igoa "Seoul". Ua vave ona atiae le tamaoaiga o Seoul talu mai le 1960. I le amataga o le 1960, na faatino ai e Korea i Saute se fuafuaga faataatitia mo le atinaeina o le tamaoaiga, lagolagoina pisinisi tetele, ma atinaeina ma le malosi le gaosiga o oloa auina atu i fafo. , Ausia le tamaoaiga alu ese. I se faʻaopopoga, o loʻo faʻamalosia foi e Seoul lona atinaʻe turisi, e fesoʻotaʻi Seoul ma Iapani, Sautesasae Asia, ma Europa ma Amerika atunuʻu. O turisi mai atunuʻu eseʻese e faigofie ona faimalaga i le va o Seoul ma Europa ma Amerika. I Saina, o Seoul e fesoʻotaʻi foʻi i isi taulaga tetele e pei o Busan ma Incheon i auala tetele, ma e faigofie tele femalagaaʻiga. O le laina Seoul-Incheon o le muamua auala faʻaonapo nei i Korea. O le Seoul-Busan Expressway e ui atu i nofoaga autu tau pisinisi e pei o Suwon, Cheonan, Daejeon, Gumi, Daegu, ma Gyeongju, ma faailogaina ai se laasaga taua i luma i taumafaiga a Korea i Saute e faʻalautele ma faʻafouina lana feʻaveaʻiga. O le Seoul Underground Railway e 5 laina ma le aofaʻi atoa o le nofoaafi o 125.7 kilomita, tulaga 7 i le lalolagi. O Seoul foi o le nofoaga faaleaganuu ma aoga i Korea i Saute, ma 34 kolisi ma iunivesite e aofia ai Seoul University ma Korea Iunivesite. E tele nofoaga faʻasolopito i le taulaga, e aofia ai le Gyeongbokgung Palace, Changdeokgung Palace, Changgyeonggung Palace, Deoksugung Palace ma Biwon (Imperial Garden). I totonu o le mafiafia o paolo o le taulaga, o maota tuai ma malumalu, faʻapea foi ma ona po nei fale faʻasasaʻo i le lagi, o loʻo atagia mai ai le tasi i le isi, faʻaalia ai Seoul ma ona po nei talafaʻasolopito ma vaitaimi. Busan: O le taulaga o Busan o se taulaga i le itu i sautesasaʻe o Korea. Nofoaga 450 kilomita i sautesasaʻe o Seoul, i le itu i sautesasaʻe o le Korea Strait, faʻasaga i le Tsushima Island i Iapani, ma faʻafesagaʻi ma le vaitafe o Nakdong i sisifo. O atumauga maualuluga i matu sisifo ma o se pa pupuni i saute, o se uafu lauiloa i le loloto o le sami ma le faitotoʻa i saute o le Penisila Korea. O le aofaiga o le eria o Busan o 758,21 sikuea kilomita, vaevaeina i 1 itumalo ma 15 itumalo. O Busan e tele ona matafaga, vevela, ma isi, ma e tele turisi e omai ii mo tafaoga i le ogatotonu o le tausaga. O le Busan, lea e mafai ona taʻua o le laumua lona lua, sa nofoia talu mai le Paleolithic i le 15,000 tausaga talu ai, ma o se 'aʻai ua leva ona iai. E le gata o mea taua faaleaganuu taua e pei o le Malumalu o Beomeosa ma le Maota o Martyrs, ae o nofoaga matagofie e pei o le olo o Gimjeongsan, o le taulaga taulaga numera tasi lea i Korea i Saute ma o se tasi o taulaga tetele e lima o le lalolagi. O se nofoaga e ola ai pisinisi i fafo. O Busan sa avea muamua ma nuu fagota, na tatalaina o se taulaga i le 1441 ma tatalaina o se fefaatauaiga taulaga i 1876. I le amataga o le seneturi lona 20, o laina o le Gyeongbu ma le Gyeongui na vave atinaeina ina ua maeʻa tatalaina i auala. Na tofia e avea ma laumua o South Gyeongsang Province i le 1929. O le pisinisi a Busan o loʻo pulea e ie, ie, vailaʻau, fausiaina o vaʻa, eletise, ma fale fai fale. E tele togalaau aina, togalaau aina, faatoaga puaa ma moa i le taulaga, ma o araisa e tele latalata ane. O Busan foi o se nofoaga mo fagotaga i fafo, ma Westport o se lauiloa fagota taulaga. O loʻo iai turisi mataʻaga pei ole Dongnae Castle, vai vevela, ma Haeundae.