O le Atu Maresala o loʻo i le Vasa Pasefika Vasa, e aofia ai le lautele o 181 sikuea kilomita. E tusa ma le 3,200 kilomita i sautesisifo o Hawaii ma 2,100 kilomita i sautesasaʻe o Guam, i sisifo o Federated States o Micronesia, ma i saute o Kiribati, o le isi atumotu. E aofia ai sili atu nai lo 1,200 tetele ma laiti motu ma aau, tufatufaina luga o le sami eria o sili atu i le 2 miliona sikuea kilomita, fausiaina lua filifili-foliga motu motu i le itu matu sisifo-sautesasaʻe itu, ma Latak Islands i sasae ma le Lalique Islands i sisifo. , E 34 motu tetele ma aau aau. O le Republic of the Marshall Islands o loʻo tu i le ogatotonu o le Vasa Pasefika. E tusa ma le 3,200 kilomita i sautesisifo o Hawaii ma 2,100 kilomita i sautesasaʻe o Guam, i sisifo o motu o le Federated States o Micronesia, ma i le itu i saute o le isi atumotu o Kiribati. E aofia ai sili atu ma le 1,200 lapoʻa ma tamai motu ma aau, tufatufaina luga o le sami o le sili atu ma le lua miliona sikuea kilomita, fausiaina lua filifili-foliga motu motu amata mai i matu sisifo i sautesasae. I sasaʻe o Latak Islands, ma i sisifo o Laric Islands. E 34 motu tetele. Fuafua le fuʻa a le malo: E faʻatafafā ma le fua faʻatatau o le umi i le lautele o le 19:10. O le eleele fuʻa e lanumoana, ma lua faʻasolosolo faʻalauteleina faʻalautelega faʻalauteleina diagonally mai le tulimanu agavale agavale i le taumatau i luga.O le itu i luga e moli ma le pito i lalo e paʻepaʻe; o loʻo i ai se la paʻepaʻe i le tulimanu agavale agavale o le fuʻa, emiting 24 ave o malamalama. O le lanumoana o loʻo faʻatusalia le Pasefika, mumu ma moli moli e lua lautele faʻailoa mai ai o le atunuʻu e aofia ai ni filifili se lua o le motu; o le la e faʻaaluina ni ave e 24, e faʻatusa ai le 24 o taulaga a le atunuʻu. I le 1788, na maua ai e le kapeteni Peretania o John Marshall lenei atumotu, ma talu mai lena taimi ua faaigoa lenei atumotu o Marshall Islands. O le Atu Maresala sa faasolosolo ona nofoia e Sepania, Siamani, ma le Iunaite Setete. I le maeʻa ai o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, na tuʻuina atu ai i le Iunaite Setete o se faʻataʻitaʻiga puipuia o Malo Aufaatasi i le 1947, ma na suia mai le pulega a le Fuavaʻa a le Iunaite Setete i pulega lautele i le 1951. I le aso 1 o Me, 1979, na amata faamamaluina ai le Faavae o le Atu Maresala, ma faavae ai se malo faavae. Ia Oketopa 1986, na sainia ai e Ma ma le Iunaite Setete le "Free Association Treaty." Na faavaeina le Marshall Republic ia Novema 1986. O Tesema 22, 1990, na pasia ai e le Fono a le Puipuiga a Malo Aufaatasi se iugafono e faamutaina se vaega o le Trusteeship Maliega a le Pasefika Trust Teritori, ma filifili ai e faamuta aloaia le tulaga o le avea ma tausi mavaega a le Republic of the Marshall Islands. Ia Setema 1991, na auai ai le Atu Maresala i totonu o Malo Aufaatasi. li> O le faitau aofai e 58,000 (1997). O tagata e tele lava o le tuuga Micronesian, ma o le tele o latou e nonofo i luga o motu o Majuro ma Kwajalein. Ua vaevaeina i latou ile 9 ituaiga o tagata ile gagana. Ole toʻatele o tagata e nonofo o tagata Katoliko. Marshallese o le gagana aloaia, ma le Igilisi e masani ona faʻaaogaina. O le Republic of the Marshall Islands e iai lona faavae vaalele sili ona lelei, e lua malae vaʻalele faʻavaomalo ma 28 kamupani vaʻalele o loʻo faʻatautaia e le AMI ma le Continental Airlines. Auala faavaomalo o loʻo iai nei, fesoʻotaʻi Hawaii i sisifo, Fiti, Ausetalia, Niu Sila i saute, ma East Street ia Saipan, Guam ma Tokyo i le Pasefika i Saute. I se faʻaopopoga, o loʻo i ai se faʻapitoa masini masini auala e aumai ai sami i Hawaii ma Tokyo. O le Marshall Islands o loʻo i ai foʻi ni nofoaga loloto e 12 o loʻo i totonu o le sami, lea e mafai ona ofi i ai suauʻu tetele faʻavaomalo ma vaʻa uta. Ono auala masani e oʻo atu i Hawaii, Tokyo, San Francisco, Fiti, Ausetalia, Niu Sila ma isi itulagi. li> |