Belgium numera o le atunuʻu +32

Faʻafefea ona vili Belgium

00

32

--

-----

IDDnumera o le atunuʻu Faʻailoga taulaganumera telefoni

Belgium Faʻamatalaga autu

Taimi i le lotoifale Lou taimi


Sone taimi faʻapitonuʻu Eseesega taimi sone
UTC/GMT +1 itula

latitu / longitude
50°29'58"N / 4°28'31"E
iso faʻailoga
BE / BEL
tupe
Euro (EUR)
Gagana
Dutch (official) 60%
French (official) 40%
German (official) less than 1%
legally bilingual (Dutch and French)
eletise

fuʻa a le atunuʻu
Belgiumfuʻa a le atunuʻu
laumua
Brussels
lisi faletupe
Belgium lisi faletupe
faitau aofai o tagata
10,403,000
eria
30,510 KM2
GDP (USD)
507,400,000,000
telefoni
4,631,000
Telefoni feaveai
12,880,000
Aofai o Initaneti talimalo
5,192,000
Aofaʻi o tagata faʻaaoga Initaneti
8,113,000

Belgium folasaga

O Peleseuma e aofia ai le lautele o le 30,500 sikuea kilomita ma o loʻo tu i matu sisifo o Europa, e tuaoi ma Siamani i sasaʻe, o Netherlands i matu, Farani i saute, ma le Sami i Matu i sisifo. O le talafatai e 66.5 kilomita le umi. Lua vaetolu o le atunuʻu o loʻo iai maupuepue ma maulalo, ma o le pito maulalo e maualalo ifo i lalo o le sami. O le teritori atoa ua vaevaeina i ni vaega se tolu: le Flanders Plain i le itu i matu sisifo, maupuʻepuʻe tutotonu, ma le Arden Plateau i sautesasaʻe. O le tulaga maualuga o le 694 mita i luga atu o le sami. O vaitafe autu o le Vaitafe o le Maas ma le Vaitafe o Escau. .

Peleseuma, o le igoa atoa o le Malo o Peleseuma, e i ai lona lautele e 30,500 sikuea kilomita. O loʻo tu i matu sisifo o Europa. E tuaoi Siamani i sasaʻe, Netherlands i matu, Farani i saute, ma le Sami i Matu i sisifo. O le talafatai e 66.5 kilomita le umi. Lua vaetolu o le atunuʻu o loʻo iai maupuepue ma maulalo, ma lona pito maualalo ifo teisi ifo lalo o le sami. O le teritori atoa ua vaevaeina i ni vaega se tolu: le Flanders Plain i le itu i matu sisifo, o maupuʻepu i le ogatotonu, ma le Ardennes Plateau i sautesasae. O le tulaga maualuga o le 694 mita i luga o le sami. O vaitafe autu o le Mas vaitafe ma le Vaitafe o Escau. O le tau o le vaomatua feololo lautele-laʻau vaomatua tau. Biliqi, o se ituaiga Celtic i le BC, na nofo iinei. Talu mai le 57 TLM, na pulea eseese e Roma, Gauls, ma Siamani mo se taimi umi. Mai le 9th i le 14th seneturi, na vavaeeseina e le setete vassal. O le aiga tupu o Burgundian na faavaeina i le 14-15 seneturi. Na mulimuli ane pulea e Sepania, Ausetalia, ma Farani. O le Konafesi a Vienna i le 1815 na tuufaatasia Peleseuma i Netherlands. Tutoʻatasi ia Oketopa 4, 1830, o se tupuʻaga tupuaga faʻavae tupu, ma filifilia se Siamani, Prince Leopold o le Duchy o Saxony-Coburg-Gotha, o le muamua tupu o Peleseuma. O le tausaga na sosoʻo ai, na fuafuaina ai e le fonotaga i Lonetona lona tulaga le faaituau. Na nofoia e Siamani i taua uma e lua a le lalolagi. Auai i le NATO ina ua maeʻa le Taua II a le Lalolagi. Auai i le European Community i le 1958 ma fausia se tamaoaiga soʻotaga ma Netherlands ma Luxembourg. I le 1993, na maeʻa ai le toe fuataʻiga a le atunuʻu ma faʻagaioia aloaia ai le feterale. Peleseuma o se faavaeina atunuu o le North Atlantic Treaty Organization. I le Me 2005, na faʻamaonia ai e le Maota o Sui Belgian, le EU Constitutional Treaty, ma avea ai Peleseuma ma atunuʻu lona 10 i totonu o le 25 EU member states e faʻamaonia le feagaiga. Fuafua a le Atunuʻu: E faatafafā ma le fua faatusatusa o le umi i le lautele o le 15:13. Mai le tauagavale i le taumatau, o le fuʻa luga e aofia ai tolu tutusa tutusa faʻatatau tafatolu, uliuli, samasama, ma mumu. O le Uliuli o se lanu mamalu ma faʻamanatuina e faʻaalia ai le manatuaina o toa na feoti i le 1830 Taua o le Tutoʻatasi; samasama faʻailogaina le tamaoaiga o le atunuʻu ma le seleselega o lafumanu ma faʻatoʻaga; mumu faʻatusa olaga ma le toto o lotonuu, ma faʻatusa foi taunuʻuga o le taua o le tutoʻatasi Manumalo tele. Peleseuma o se tupuaga faʻavae tupu tupuaga. O le taʻavale a le tupu na sisiina le fuʻa a le tupu, o le fuʻa a le tupu e ese mai le fuʻa a le atunuʻu. O lona foliga faʻatafafa. O le fuʻa e tali tutusa ma le lanu enaena. E i ai le faʻailoga a le atunuʻu Pelese i le ogatotonu o le fuʻa. Brussels o se tasi o Europa iloga faʻaleaganuʻu nofoaga autu. E toatele tagata maoae o le lalolagi, pei o Marx, Hugo, Byron ma Mozart, na nonofo iinei. O le Brussels o loʻo i le nofoaga o femalagaaʻiga a Europa i Sisifo ma o le ofisa tutotonu o faʻalapotopotoga faʻavaomalo e pei o le Iuni a Europa ma le North Atlantic Treaty Organization. I se faʻaopopoga, sili atu nai lo 200 faʻavaomalo nofoaga tutotonu faʻafoeina ma sili atu ma le 1,000 faʻalapotopotoga faʻapitoa ua faʻatuina foi ofisa iinei. I se faʻaopopoga, tele fonotaga faʻavaomalo e masani ona faia iinei, o lea ua lauiloa Brussels o le "Laumua o Europa."