Denmark numera o le atunuʻu +45

Faʻafefea ona vili Denmark

00

45

--

-----

IDDnumera o le atunuʻu Faʻailoga taulaganumera telefoni

Denmark Faʻamatalaga autu

Taimi i le lotoifale Lou taimi


Sone taimi faʻapitonuʻu Eseesega taimi sone
UTC/GMT +1 itula

latitu / longitude
56°9'19"N / 11°37'1"E
iso faʻailoga
DK / DNK
tupe
Krone (DKK)
Gagana
Danish
Faroese
Greenlandic (an Inuit dialect)
German (small minority)
eletise
Ituaiga c European 2-pin Ituaiga c European 2-pin

fuʻa a le atunuʻu
Denmarkfuʻa a le atunuʻu
laumua
Copenhagen
lisi faletupe
Denmark lisi faletupe
faitau aofai o tagata
5,484,000
eria
43,094 KM2
GDP (USD)
324,300,000,000
telefoni
2,431,000
Telefoni feaveai
6,600,000
Aofai o Initaneti talimalo
4,297,000
Aofaʻi o tagata faʻaaoga Initaneti
4,750,000

Denmark folasaga

O Tenimaka o loʻo i le itu i fafo o le Baltic Sea i le North Sea i le itu i matu o Europa, o se nofoaga o femalagaaʻiga mo Europa i Sisifo ma Europa i matu, ma e taʻua o le "Bridge of Northwest Europe". E aofia ai le tele o le Jutland Peninsula ma 406 motu aofia Sealand, Funen, Lorland, Falster ma Bonnholm, aofia ai le vaega o 43096 sikuea kilomita (le aofia ai Greenland ma Faroe Islands). O loʻo tuaoi ma Siamani i saute, o le Sami i Matu i sisifo, ma feagai ma Nouei ma Suetena i le itu i matu. O le talafatai e 7,314 kilomita le umi. O le laufanua e maualalo ma mafolafola, e tele vaituloto ma vaitafe i le teritori, o le tau e agamalu, ma e aofia ai i le sami feololo lautele-laufanua vaomatua tau.

Tenimaka, le igoa atoa o le Malo o Tenimaka, o loʻo tu i fafo o le Baltic Sea i le North Sea i le itu i matu o Europa.O se nofoaga o feoaʻiga i Sisifo Europa ma North Europe. Ua taʻua o le "Bridge of Northwest Europe". E aofia ai le tele o le Jutland Peninsula ma 406 motu aofia Sealand, Funen, Lorland, Falster ma Bonnholm, aofia ai le vaega o 43096 sikuea kilomita (le aofia ai Greenland ma Faroe Islands). E tuaʻoi Siamani i saute, le Sami i Matu i sisifo, ma Nouei ma Suetena i le isi itu o le sami i matu. O le talafatai e 7314 kilomita le umi. O le laufanua e maualalo ma mafolafola, ma le averesi o le maualuga e uiga i le 30 mita.O le ogatotonu vaega o le Jutland Peninsula e fai si maualuga maualuga, ma o le maualuga tulaga o 173 mita i luga o le sami. E tele vaituloto ma vaitafe i le teritori, o le vaitafe sili ona umi o le Guzeng River, ma le vaituloto tele, Ali Lake, e aofia ai le lautele o 40.6 sikuea kilomita. O le tau e agamalu ma e patino i le sami ogatotonu laʻau lautele-faʻafuaseʻi le vaomatua tau, ma le averesi timuga faʻaletausaga e uiga i 860 mm. <14 O le atunuu aofia ai itumalo e 14, 275 itumalo ma lua pulega o Greenland ma Faroe Islands (o le puipuiga a le atunuu, diplomacy, faamasinoga ma tupe o loo vaaia Denmark). O itumalo e 14 o: Copenhagen, Frederiksborg, Roskilde, West Hiland, Storstrom, Bornholm, Funen, South Jutland, Ribe Itumalo, Vieux County, Ringkobing County, Aarhus County, Vyborg County, North Jutland County. Na fausia e Tenimaka se malo tuʻufaʻatasia pe tusa o le 985 TA. Talu mai le seneturi lona 9, o Tenimaka o loʻo faʻaauau pea ona faʻalauteleina i tuaoi atunuʻu ma sopoia le sami e osofaʻia Egelani .. I le 1120s, na faʻatoʻilaloina atoa Egelani ma Nouei ma avea ma malo malosi malo o pirate i Europa. Na solo i lalo le malo i le 1042. I le seneturi lona 14, na atili ai ona malosi ma faʻamalosia .. I le 1397, na faʻatulagaina ai le Kalmar Union ma Queen Queenet I o Tenimaka e avea ma taʻimua.E aofia ai vaega o Tenimaka, Nouei, Suetena ma Finelani. Na amata paʻu i le faʻaiuga o le 15 senituri. Suetena na tutoʻatasi mai le Iuni i le 1523. I le 1814, Tenimaka na auina atu Nouei i Suetena ina ua uma ona faatoilaloina Suetena. O le muamua tulafono faʻavae na folafolaina i le 1849, faʻaiʻuina le tupuʻaga tupu ma faʻatuina se pulega faʻavae tupu. O le solitū na folafolaina i taua uma a le lalolagi. Na nofoia e Nazi Siamani mai ia Aperila 1940 ia Me 1945. Iava na tutoʻatasi mai Tenimaka i le 1944. Auai i le NATO i le 1949. Auai i le European Community i le 1973. O loʻo iai pea lana pule silisili ese i Greenland ma Faroe Islands.

Denmark e i ai le faitau aofai o le 5.45 miliona (Tesema 2006). O Danes e tusa ma le 95% ma tagata mai fafo tagata faimalaga e tusa ma le 5%. O le gagana aloaia o Tenimaka ma le Igilisi o le lingua franca. 86.6% o tagata nonofo talitonu i le Lotu Luteru, ma le 0.6% o tagata talitonu i le Katoliko Roma. I le 2006, o le GDP a Denmark e 256.318 piliona tala Amerika, ma o lona faasiliga GDP e tusa ma le 47,031 U.S. tala, o loʻo tulaga i totonu o le pito i luga lima i le lalolagi. Tenimaka o natura punaoa e matitiva. Vagana ai suauʻu ma kesi masani, o loʻo i ai lava isi faʻaputuga o minerale. O le vaomatua e aofia ai le lautele o le 436,000 hectares, ma le aofaʻi o le 10%. O mea tau faʻatoʻaga, lafumanu manu, o mea fagota ma mea e gaosi ai mea taumafa ua matua atiaʻe, ma o uiga o faʻatoʻaga ma lafumanu o le tuʻufaʻatasia o faʻatoʻaga ma lafumanu, tele lava lafumanu. E 2.676 miliona hectares o fanua galueaina ma faʻatoʻaga 53,500. E tusa ma le 90% o faʻatoʻaga o faʻatoʻaga a le aiga e anaina e tagata taʻitoʻatasi. O le tulaga o le faʻasaienisi faʻasaienisi ma tekonolosi ma gaosiga lelei tulaga i totonu o le atunuʻu maualuluga i le lalolagi.E le gata i le faʻamalieina o le maketi i totonu o le atunuʻu, 65% o faʻatoʻaga ma lafumanu oloa e mo auina atu i fafo, fuafua mo 10.6% o le aofaʻi o oloa auina atu i fafo. O Dan foi o le sili ona tele na gaosia mink lalolagi. O Tenimaka o se atunuʻu e lelei lona atinaʻeina o lafumanu ma gaosiaina. O le atinaʻeina o manu e 66% o le aofaʻi o oloa faʻatau e maua mai ai. E tele aano o aano o manu, oloa gaosi susu, ma moa ma fuamoa e faʻatau atu i fafo. . O Tenimaka o le atunuʻu fagota sili ona tele i le Iuni a Europa, ma o ana fagotaga e tusa ma le 36% o le aofai o faiga faiva a le EU.O le Sami i Matu ma le Baltic Sea e taua nofoaga fagota i fafo. E tele lava i ai le cod, flounder, mackerel, tuna ma shrimp, e masani ona faʻaaogaina e maua mai ai le suauʻu iʻa ma aano o iʻa. Copenhagen : Copenhagen, o le laumua o le Malo o Tenimaka (Copenhagen), o loʻo tu i le itu i sasaʻe o le motu o Zealand, i le isi itu o le Vaitafe Øresund ma le taua Suetena taua Malmö. O le nofoaga faaupufai, tamaoaiga, ma faaleaganuu o Tenimaka, o le sili ona tele ma sili ona taua taulaga i le atunuu, o le sili ona tele taulaga i matu Europa, ma o se lauiloa anamua aai. E ui lava o Colombia e maualuga lona latitude latitude, ei ai lona tau agamalu ona o le aafiaga o le Vaitafe Vaitafe. O le vevela e tusa ma le 0 ℃ mai ia Ianuari ia Fepuari, ma le averesi o le vevela e 16 ℃ mai ia Iulai ia Aokuso. O le averesi faaletausaga averesi o 700 mm. I le amataga o le sefulu ma le tasi seneturi, o Copenhagen o se tamaʻi fagotaga, ma o se nofoaga o fefaʻatauaiga. I le faʻateleina o le tamaoaiga o fefaʻatauaiga, na amata ai ona avea ma taulaga pisinisi i le amataga o le sefulu ma le lua seneturi. I le amataga o le seneturi lona 15, na avea ma laumua o le Malo o Tenimaka. Copenhagen o lona uiga o le "taulaga o tagata faatau" poʻo le "taulaga fefaatauaiga" i Tenimaka.
Copenhagen e aulelei ma mama. O le taulaga o loʻo alualu i luma pisinisi tetele ma fale tuai e faʻatumuina e le tasi le isi, ma avea uma ai ma ona po nei taulaga ma aso anamua foliga. Faʻatasi ai ma le tele o fale anamua, o fale sili ona sui o nisi o maota anamua. O le Christianborg, o loʻo i le ogatotonu o le taulaga, o le ulumatua. O le taimi nei Christianberg na toe fausia ina ua maeʻa susunuina i le 1794. I taimi ua tuanaʻi, o le maota o le tupu Tenimaka, ma o lea ua avea ma nofoa o le Palemene ma le malo. O le Maota o Kronborg, na fausia i luga o le papa i le auala e ulufafo ai o le Vaitafe o resresund, o se '' autau sa puipuia le 'aʻai anamua i taimi ua tuanaʻi.O le' olo ma auupega na fausia i lena taimi o loʻo teu pea. I se faaopopoga, o le maota tupu o le tupu Danimaka, Amarin Fort, e lauiloa foi. O le uati olo o Copenhagen City Hall e masani ona tumu i tagata fiailoa. Aua o loʻo i ai le uati fetu ma faʻafitauli faigata ma matagofie gaosiga. Fai mai o lenei fetu o le fetu e le gata ina saʻo, e mafai foi ona fuafua tulaga o paneta i le vanimonimo, ma mafai ona taʻu atu i tagata: igoa o aso o le vaiaso, aso ma tausaga o le kalena a Kelekolio, faʻagaioiga o faaputuga fetu, le taimi o le la, taimi tutotonu o Europa ma fetu. Taimi faatalitali.