Jamaica numera o le atunuʻu +1-876

Faʻafefea ona vili Jamaica

00

1-876

--

-----

IDDnumera o le atunuʻu Faʻailoga taulaganumera telefoni

Jamaica Faʻamatalaga autu

Taimi i le lotoifale Lou taimi


Sone taimi faʻapitonuʻu Eseesega taimi sone
UTC/GMT -5 itula

latitu / longitude
18°6'55"N / 77°16'24"W
iso faʻailoga
JM / JAM
tupe
Tala (JMD)
Gagana
English
English patois
eletise
Se ituaiga Amerika i Matu-Iapani 2 nila Se ituaiga Amerika i Matu-Iapani 2 nila
Ituaiga b US 3-pin Ituaiga b US 3-pin
fuʻa a le atunuʻu
Jamaicafuʻa a le atunuʻu
laumua
Kingston
lisi faletupe
Jamaica lisi faletupe
faitau aofai o tagata
2,847,232
eria
10,991 KM2
GDP (USD)
14,390,000,000
telefoni
265,000
Telefoni feaveai
2,665,000
Aofai o Initaneti talimalo
3,906
Aofaʻi o tagata faʻaaoga Initaneti
1,581,000

Jamaica folasaga

O Jamaica o le lona tolu lona tolu motu tele i le Caribbean ma le lautele o le 10,991 sikuea kilomita ma le talafatai o 1,220 kilomita. O laufanua laufanua o loʻo pulea e laufanua maualuluga ma mauga, ma e le sili atu ma le 1,800 mita le maualuga mai le sami, ma le tumutumu maualuga, le Blue Mountain, e 2,256 mita i luga atu o le sami. O le tau o timuga o vaomatua, ma timuga faʻaletausaga o le 2000 mm, o loʻo iai minerale pei ole bauxite, gypsum, 'apamemea ma uʻamea.

[Atunuʻu o le Atunuʻu] Jamaica sa muai nofo ai le ituaiga Arawak o Initia. Na maua e Columbus le motu ile 1494. Na avea ma kolone Sipaniolo i le 1509. O le Peretania na nofoia le motu i le 1655. Mai le faʻaiuga o le lona 17 senituri e oʻo i le amataga o le seneturi lona 19, na avea ma se tasi o faʻatauga pologa a Peretania. I le 1834, Peretania faasilasilaina le soloia o pologa. Na avea ma kolone Peretania i le 1866. Auai i le West Indies Federation i le 1958. Mauaina tutoʻatasi totonu i le 1959. Tuumuli ese mai le West Indies Federation ia Setema 1961. O le tutoatasi na folafola i le aso 6 o Aukuso 1962, e avea ma totino o le Taupulega. Fuafua a le Atunuʻu: Ose faʻatatau faatafafa ma le fua faʻatatau o le umi i le lautele o le 2: 1. Lua lautele samasama faʻamau o tutusa lautele lautele vaevaeina le fuʻa luga i le tutusa tafatolu tafatafa i le laina diagonal, o le pito i luga ma lalo itu e lanumeamata, ma le agavale ma taumatau itu e uliuli. Lanu samasama fai ma sui o mea moni a le atunuʻu ma susulu o le la, uliuli e faʻatusalia faigata na manumalo ma o le a feagai, ma le lanumeamata faatusa i le faʻamoemoe ma le tamaoaiga tamaoaiga faʻatoʻaga a le atunuʻu. O le aofaʻi o tagata o Jamaica e 2.62 miliona (i le faʻaiuga o le 2001). E ova atu i le 90% le aofaʻi o tagata uli ma mulattos, aʻo isi e fai Initia, papaʻe ma Saina. Igilisi o le gagana aloaia. Ole toʻatele o tagata e talitonu ile Faakerisiano, ae toʻaitiiti e talitonu ile lotu Hinitū ma le lotu Iutaia. O le Bauxite, suka ma turisi o vaega taua ia o le tamaoaiga o le atunuʻu o Jamaica ma o le autu o tupe maua mai fafo. O le punaoa autu o le bauxite, faatasi ai ma tupe faaleoleo e tusa ma le 1.9 piliona tone, ma avea ai ma kamupani lona tolu sili ona tele i le lalolagi. O isi tupe teu a minerale e aofia ai le koobalt, 'apamemea, uʻamea, taʻamu, metala paʻepaʻe ma le gypsum. O le vaomatua o le 265,000 hectares, tele o laʻau eseese. O le eliina ma le faʻamaʻamilomiloina o le bauxite o le vaega sili lea ona taua tau pisinisi i totonu o Jamaica. I se faʻaopopoga, o loʻo i ai alamanuia e pei o meaʻai gaosi, vai inu, sikaleti, oloa uʻamea, masini eletise, mea fau fale, vailaʻau, ie ma lavalava. O le laufanua o le eleele avanoa e tusa ma le 270,000 hectares, ma o le vaomatua vaʻaia e tusa ma le 20% o le aofaʻi o le atunuʻu. E tele lava na totoina suka suka ma faʻi, faʻapea foi koko, kofe ma mumu pepa. Tagata tafafao maimoa o se taua tamaoaiga vaega ma autu autu o fesuiaiga o tupe i fafo i Jamaica. Aai Autu]