Palestina Osnovne informacije
| Lokalno vrijeme | Tvoje vrijeme |
|---|---|
|
|
|
| Lokalna vremenska zona | Razlika u vremenskoj zoni |
| UTC/GMT +2 sat |
| zemljopisna širina / zemljopisna dužina |
|---|
| 31°52'53"N / 34°53'42"E |
| iso kodiranje |
| PS / PSE |
| valuta |
| Šekel (ILS) |
| Jezik |
| Arabic Hebrew English |
| struja |
 |
| nacionalna zastava |
|---|
 |
| kapital |
| Istočni Jeruzalem |
| popis banaka |
| Palestina popis banaka |
| stanovništvo |
| 3,800,000 |
| područje |
| 5,970 KM2 |
| GDP (USD) |
| 6,641,000,000 |
| telefon |
| 406,000 |
| Mobitel |
| 3,041,000 |
| Broj internetskih domaćina |
| -- |
| Broj korisnika Interneta |
| 1,379,000 |
Palestina Uvod
|
Palestina se nalazi na sjeverozapadu Azije i ima važan strateški položaj jer ograničava prometne rute Europe, Azije i Afrike. Na sjeveru se graniči s Libanonom, na istoku sa Sirijom i Jordanom, a na jugozapadu sa Sinajskim poluotokom u Egiptu.Južni vrh je zaljev Akaba i Sredozemno more na zapadu.Obala je duga 198 kilometara. Zapad je mediteranska obalna ravnica, južna zaravan je relativno ravna, a istok je dolina Jordana, depresija Mrtvog mora i Arapska dolina. Palestina ima subtropsku mediteransku klimu, s vrućim i suhim ljetima i toplim i vlažnim zimama. Palestina, puno ime Palestine, nalazi se u sjeverozapadnoj Aziji. Strateški položaj važan je za glavne prometne pravce Europe, Azije i Afrike. Graniči s Libanonom na sjeveru, Sirijom i Jordanom na istoku, egipatskim Sinajskim poluotokom na jugozapadu, zaljevom Akaba na jugu i Mediteranom na zapadu. Obala je duga 198 kilometara. Zapad je mediteranska obalna ravnica, južna zaravan je relativno ravna, a istok je dolina Jordana, depresija Mrtvog mora i Arapska dolina. Galileja, Samari i Judy trče kroz sredinu. Planina Meilong je 1.208 metara nadmorske visine, najviši vrh u zemlji. Prije 20. stoljeća prije Krista, Kanaanci iz Semita naselili su se na obalama i ravnicama Palestine. U 13. stoljeću prije Krista ljudi Felix osnovali su zemlju uz obalu. Palestina je postala dijelom Osmanskog carstva u 16. stoljeću. Britanija je 1920. podijelila Palestinu na istok i zapad s granicom rijeke Jordan.Istok se zvao Transjordan (danas Kraljevina Jordan), a zapad se i dalje zvao Palestina (danas Izrael, Zapadna obala i pojas Gaze) kao britanski mandat. Krajem 19. stoljeća, na poticaj "Cionističkog pokreta", velik broj Židova preselio se u Palestinu i nastavio krvave sukobe s lokalnim Arapima. Nakon Drugog svjetskog rata, uz potporu Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Država, Generalna skupština Ujedinjenih naroda donijela je rezoluciju 1947. godine, kojom se predviđa da Palestina nakon završetka britanskog mandata 1948. godine uspostavi židovsku državu (oko 15.200 četvornih kilometara) i arapsku državu ( Oko 11.500 četvornih kilometara), Jeruzalem (176 četvornih kilometara) je internacionaliziran. 19. poseban sastanak Palestinskog nacionalnog odbora održan u Alžiru 15. studenoga 1988. donio je "Deklaraciju neovisnosti" i najavio prihvaćanje Rezolucije UN-a 181 o uspostavljanju palestinske države s glavnim gradom Jeruzalemom. U svibnju 1994., prema sporazumu postignutom između Palestine i Izraela, Palestina je imala ograničenu autonomiju u Gazi i Jerihonu. Od 1995. godine Palestinska autonomna regija postupno se širila u skladu sa sporazumima potpisanim između Palestine i Izraela, a trenutno Palestina kontrolira oko 2500 četvornih kilometara zemljišta, uključujući Gazu i Zapadnu obalu. Državna zastava: Pravokutna je s omjerom duljine i širine 3: 2. Bočna strana bandere crveni je jednakokračni pravokutni trokut, a desna je crna, bijela i zelena od vrha do dna. Postoje različita tumačenja ove zastave, od kojih je jedna: crvena simbolizira revoluciju, crna simbolizira hrabrost i upornost, bijela simbolizira čistoću revolucije, a zelena simbolizira vjerovanje u islam. Postoji i izreka: crvena predstavlja domovinu, crna predstavlja Afriku, bijela predstavlja islamski svijet u zapadnoj Aziji, a zelena simbolizira ravnu Europu; crvena i ostale tri boje povezane su kako bi ukazale na značajke i važnost zemljopisnog položaja Palestine. Broj stanovnika Palestine je 10,1 milijuna, od čega su pojas Gaza i Zapadna obala 3,95 milijuna, a ostatak su izbjeglice u emigraciji. Općenito arapski, uglavnom vjeruje u islam. |