Tonga numera o le atunuʻu +676

Faʻafefea ona vili Tonga

00

676

--

-----

IDDnumera o le atunuʻu Faʻailoga taulaganumera telefoni

Tonga Faʻamatalaga autu

Taimi i le lotoifale Lou taimi


Sone taimi faʻapitonuʻu Eseesega taimi sone
UTC/GMT +13 itula

latitu / longitude
18°30'32"S / 174°47'42"W
iso faʻailoga
TO / TON
tupe
Paʻanga (TOP)
Gagana
English and Tongan 87%
Tongan (official) 10.7%
English (official) 1.2%
other 1.1%
uspecified 0.03% (2006 est.)
eletise
Ituaiga Ⅰ Ausetalia momono Ituaiga Ⅰ Ausetalia momono
fuʻa a le atunuʻu
Tongafuʻa a le atunuʻu
laumua
Nukuʻalofa
lisi faletupe
Tonga lisi faletupe
faitau aofai o tagata
122,580
eria
748 KM2
GDP (USD)
477,000,000
telefoni
30,000
Telefoni feaveai
56,000
Aofai o Initaneti talimalo
5,367
Aofaʻi o tagata faʻaaoga Initaneti
8,400

Tonga folasaga

E tautatala Toga i le gagana Toga ma le Igilisi O le toʻatele o tagata e talitonu i le Faʻa-kerisiano O le laumua o Nukuʻalofa. O Tonga e aofia ai le 699 sikuea kilomita, ua lauiloa foi o Brotherhood Islands, i sisifo o le Pasefika i Saute, 650 kilomita i sisifo o Fiti, ma 1,770 kilomita i sautesisifo o Niu Sila. E leai ni vaitafe i le teritori, e iai timuga o vaomatua vevela, tamaoaiga o faiga faiva ma togavao, ae leai se tamaoaiga o maua ai. O le atu motu o Tonga e aofia ai atumotu e tolu, Wavau, Hapai ma Tongatabu, ma e aofia ai ma le 172 motu eseese, ma e naʻo le 36 o loʻo nonofo ai.

E taʻua Tonga o le Malo o Toga, e taʻua foi o Motu o le Auuso, i sisifo o le Pasefika i Saute, 650 kilomita i sisifo o Fiti, ma le 1770 kilomita i sautesisifo o Niu Sila. O le atu motu o Tonga e aofia ai atumotu e tolu, Wavau, Hapai ma Tongatabu, ma e aofia ai ma le 172 motu eseese, ma e naʻo le 36 o loʻo nonofo ai. Fuafua a le Atunuʻu: Ose faʻatatau faatafafa ma le fua faʻatatau o le umi i le lautele o le 2: 1. O le fuʻa e mumu, ma sina tamaʻi tafatolu papaʻe i le tulimanu agavale agavale ma se koluse mumu i totonu. O le mumu e fai ma faatusa o le toto na faamaligiina e Keriso, ma o le satauro e fai ma sui o le faa-Kerisiano. Autu autu a Tonga e aofia ai le fausiaina o tamaʻi vaʻa fagota, gaosiaina o masi ma noodles, o le gaosiga ma le afifiina o le suauʻu popo ma gaʻo malo, gaosi otaota uʻamea, ma le faʻaputuputuina o le vai faʻaola vai. O le tau o oloa gaosi e tusa ma le 5% o le tamaoaiga. O faʻatoʻaga ma faiga faiva o poutu ia o tamaoaiga o Tonga ma o loʻo avea foʻi ma pisinisi autu o oloa auina atu i fafo. Turisi o se tasi o taua taua o Tang malo tupe maua. E matagofie vaaiga a Toga, manaia le tau, malie le ea ma tu ma aganuu a tagata, e iai ona lelei faalenatura mo le atinae o turisi. Ae ui i lea, ona o le solomuli i tua atinae gafatia ma pulega, le lava o laufanua aganuu, tapulaʻa nofoaga ma felauaiga tulaga, ma le nofoaga nofoaga mamao ese mai le lalolagi autu turisi punaoa e pei o Amerika i Matu ma Europa, ma mea e tutusa ai ma isi atumotu atumotu atumotu Pasefika 'laueleele, faʻapea foi ma turisi tuputupu lemu.