O Bolivia e aofia ai le lautele o le 1,098,581 kilomita sikuea ma o loʻo tu i totonu o se atunuʻu laufanua tutotonu i Amerika i Saute tutotonu, ma Chile ma Peru i sisifo, Atenitina ma Paraguay i saute, ma Pasila i sasaʻe ma matu. O vaega i sasaʻe ma matu sasaʻe e tele lava i fanua laugatasi o le Vaitafe o Amazon, e tusa ma le 3/5 o le laufanua o le atunuʻu, ma e toʻaitiiti tagata; o le itu ogatotonu o le vanu e iai faʻatoʻaga atinaʻe ma tele taulaga tetele o loʻo faʻatutuina iinei; o le itu i sisifo o le laufanua tele o Bolivia ma lona maualuga e 1000 mita. i luga atu. E i ai le tau feololo. Bolivia, le igoa atoa o le Republic of Bolivia, aofia ai le lautele o le 1098581 sikuea kilomita. O se atunuʻu vaʻai i Amerika tutotonu o Amerika i Saute. O le itu i sisifo e tau atu i Chile ma Peru, ma le itu i saute e latalata i Atenitina ma Paraguay. E tuaoi Pasila i sasaʻe ma matu. O le tele o vaega i sasaʻe ma matu sasaʻe o laufanua valevalenoa o le Vaitafe o le Amazon, lea e tusa ma le 3/5 o le eria a le atunuʻu ma e toʻaitiiti tagata. O le ogatotonu o le vanu o loʻo i ai atinaʻe faʻatoʻaga, ma tele taulaga tetele o loʻo aʻofia ai iinei. I le itu i sisifo o le Laupepa lauiloa Bolivia. Luga 1000 mita i luga atu o le sami. E i ai le tau feololo. i> O le fuʻa a le atunuʻu: E faatafafā ma le fua faatusatusa o le umi i le lautele o le 3: 2. Mai luga e oʻo i lalo, e aofia ai faʻatolu ma tutusa laina faʻatafafatafaʻo mumu, samasama, ma lanumeamata, ma le faʻailoga a le atunuʻu i le ogatotonu o le vaega samasama. O le uiga muamua o le: mumu faʻailogaina le tuʻuina atu i le atunuʻu, samasama faʻatusalia le lumanaʻi ma le faʻamoemoe, ma lanumeamata faʻatusa le paia laueleele. O nei lanu e tolu o loʻo fai ma sui o mea taua a le atunuʻu: o le mumu e fai ma manu, o le samasama e faʻatusa i minerale, ma le lanumeamata e faʻatusa i laʻau. O le mea masani, o le fuʻa a le atunuʻu e aunoa ma le faʻailoga a le atunuʻu e faʻaaogaina. li> O le faitau aofai o Bolivia e 9.025 miliona (2003). O le faitau aofaʻi o tagata o le taulaga o le 6.213 miliona, o le aofaʻiga o le 68.8% o le aofaʻi o le faitau aofai o tagata, ma o le faitau aofaʻi o tagata e 2.812 miliona, e maua ai le 31.2% o le aofaʻi o tagata. Faʻatasi ai ma i latou, Initia faʻatauina mo le 54%, Indo-Europa fefiloi tuʻuga na maua mo le 31%, ma papaʻe na mauaina mo le 15%. O le gagana aloaia o le Sipaniolo. O gagana autu a ituaiga o Quechua ma Aimara. Tele o tagata nonofo talitonu i Katoliko. li > Bolivia e mauoa i punaoa o minerale, e tele lava i le apa, antimony, tungsten, siliva, metala paʻepaʻe, tima, 'apamemea, limasene, uʻamea, auro, ma isi. O tupe faʻaalu e 1.15 miliona tone ma o faʻasao uʻamea e tusa ma le 45 piliona tone, lona lua lona lua ia Pasila i Latina Amerika. O faʻaputuga suauʻu ua faʻamaonia e 929 miliona paelo ma o le kesi o le natura e 52.3 piliona futu kupita. O le vaomatua e aofia ai se vaega o le 500,000 sikuea kilomita, fuafua mo 48% o le laufanua laueleele o le atunuu. O Bolivia o se tagata lauiloa i le lalolagi o oloa faʻatau atu i fafo, o lona atinaʻe e le o atinaʻeina ma o ana faʻatoʻaga ma lafumanu e mafai ona faʻamalieina le tele o manaʻoga o aiga, o se tasi o atunuʻu matitiva i Amerika i Saute. O malo tuʻufaʻatasia na faʻatinoina aiaiga faʻavae tau le tamaoaiga, faʻamautuina le tamaoaiga o le tamaoaiga, fetuʻunaʻi le faʻatulagaina o le tamaoaiga, faʻaititia le fesoasoani a le setete, ma pasia tulafono e faʻatau ai (ie, faʻapitoa) pisinisi tetele a le malo. O le toefuataiga o le tamaoaiga ua ausia ai nisi o iʻuga, o le tamaoaiga o le atunuʻu na faʻatumauina se tuputupu aʻe, ma o le tau na taofia. La Paz: La Paz (La Paz) o le laumua o pulega ma pisinisi tutotonu o Bolivia, le malo tutotonu ma le palemene o Bolivia, ma le laumua o La Paz Itumalo. O loʻo tu i le vanu i fafo atu o le Altiprano Plateau, e tuaoi ma Peru ma Chile i sisifo, laufanua i sautesisifo, mauga i sautesasaʻe, vanu o le teropika i sasaʻe, ma fusipaʻu vaomatua i le tausiusiuga o le Vaitafe o Amazon i matu. O le Vaitafe o La Paz e tafe atu i totonu o le taulaga. O le taulaga e siʻomia e mauga, ma le Mauga o Ilimani olo i ao i le tasi itu o le taulaga. O le taulaga atoa ua fausia i luga o se maʻa malifa, ma le mataua o le 800 mita. Lua laufanua laufanua laufanua ua fausia i itu uma o le taulaga. I le maualuga o 3627 mita, o le maualuga maualuga laumua i le lalolagi. O le tau e subtropical ma maugā, ma le averesi faaletausaga vevela o 14 ℃. O le faitau aofai e 794,000 (2001), ma o le 40% o Initia. O le Pa Paz na faavaeina e le Sipaniolo i le 1548 i luga o le faavae o se nuu Inca. taulaga ". Talu ai o loʻo tu i totonu o se vanu, tagata filifili iinei e sosola mo se taimi le tumau mai le faigata o le tau o le laufanua. O le nuu e taua o le "Our Lady of La Paz" e faʻafetaia le matagofie o le tau o le eria. I le seneturi lona sefulu valu ma le sefuluiva, na amata ai ona avea La Paz ma sapalai taua i le fanua laugatasi ma le ogatotonu o le tele o gaioiga. I le 1898, o le tele o ofisa o le malo o Bolivia na siitia mai Sukre i La Paz. Talu mai lena taimi, La Paz ua avea ma de facto laumua, o tulaga faaupufai ma tamaoaiga o le atunuu, ma o le taulaga sili ona tele i le atunuu, ae na o Sucre na taofia le igoa o le tulafono laumua. i> La Paz o se faʻalapotopotoga tuʻufaʻatasi a le atunuʻu. O auala tetele o femalagaiga e pei o auala o nofoaafi, auala tele ma vaalele o loʻo potopoto uma ii. E i ai nofoaafi fesoʻotaʻi Chile, Atenitina, Pasila ma isi atunuʻu O loʻo i ai le Malae Vaʻalele Faʻavaomalo La Paz i le 3,819 mita i luga atu o le sami, o le maualuga faʻapisinisi malae vaʻalele i le lalolagi. i> Sucre: Sucre o le laumua faʻatulafono o Bolivia ma le nofoa o le Faamasinoga Maualuga. O loʻo tu i le Vanu o Cachmayo ile itu i sasaʻe o Mauga o Cordillera i Sasaʻe, e faʻataʻamilomiloina e tumutumu e lua, o le tasi o Skaska ae o le isi o Qunkra. O le maualuga o le 2790 mita. Ole averesi o le vevela ile tausaga e 21.8 ℃. O le tausaga faʻaletausaga e 700 mm. O le faitau aofai e 216,000 (2001). Talu ai o fale autu ma fale nofomau i le taulaga e papaʻe uma, o le taulaga ei ai le igoa o le "paʻepaʻe taulaga". O le taulaga o Sucre o se nuu Initia e igoa ia Chuqui Saka. Na faavaeina le taulaga i le 1538. I le 1559, na faʻatuina ai e le au Sipaniolo o pulega Sipaniolo le Faʻamasinoga Maualuga o Fesiliʻiga i malo o Amerika. I le 1624, na fausia ai e le au Jesuits le iunivesite tuai i Amerika, le Iunivesite o San Francisco-Harbière. Lenei iunivesite o le taimi nei o le Bolivian National Higher Education Center ma sili atu nai lo 10,000 tamaiti aʻoga. O le fouvalega muamua i Amerika i Saute faasaga i le pule a Sipaniolo na pa iinei iinei ia Me 25, 1809, ma Bolivia tutoatasi na folafolaina ia Aukuso 6, 1825. O le taulaga o Sucre e faʻaigoa ia Sucre, o le muamua peresitene o Bolivia. I le avea ai ma fesoasoani i Bolivar, o le laveaʻi o Amerika i Saute, na faia ai e Sucre se sao taua i le tutoʻatasi o Bolivia. Ona o ana galuega maoae, na filifilia ai Sucre e avea ma uluai peresitene o Bolivia. I le 1839, na avea ai le taulaga o Sucre ma laumua o Bolivia. Na avea ma laumua i le 1839 ma na faʻaigoa i le muamua Peresetene Sucre i le tausaga na sosoʻo ai. Na avea ma laumua faʻatulafono i le 1898 (Palemene ma le malo o loʻo tu i La Paz). li> |