Mecedonia Faʻamatalaga autu
Taimi i le lotoifale | Lou taimi |
---|---|
|
|
Sone taimi faʻapitonuʻu | Eseesega taimi sone |
UTC/GMT +1 itula |
latitu / longitude |
---|
41°36'39"N / 21°45'5"E |
iso faʻailoga |
MK / MKD |
tupe |
Denar (MKD) |
Gagana |
Macedonian (official) 66.5% Albanian (official) 25.1% Turkish 3.5% Roma 1.9% Serbian 1.2% other 1.8% (2002 census) |
eletise |
Ituaiga c European 2-pin F-ituaiga Shuko plug |
fuʻa a le atunuʻu |
---|
laumua |
Skopje |
lisi faletupe |
Mecedonia lisi faletupe |
faitau aofai o tagata |
2,062,294 |
eria |
25,333 KM2 |
GDP (USD) |
10,650,000,000 |
telefoni |
407,900 |
Telefoni feaveai |
2,235,000 |
Aofai o Initaneti talimalo |
62,826 |
Aofaʻi o tagata faʻaaoga Initaneti |
1,057,000 |
Mecedonia folasaga
O Maketonia e aofia ai le 25,713 sikuea kilomita ma o loʻo tu i le ogatotonu o le Balkan Peninsula, e tuaoi ma Bulgaria i sasaʻe, Eleni i saute, Albania i sisifo, ma Serbia ma Montenegro i matu. O Maketonia o se laueleele laufanua laufanua, o le vaitafe autu o le Vardar River e ui atu i matu ma saute. O le laumua o Skopje o le taulaga sili ona tele. O le tau e tele lava i le tau feololo o le tau. I le avea ai o se atunuʻu tele-tele atunuʻu, o le tele o tagata nonofo talitonu i le Ekalesia Orthodox, ma o le gagana aloaia o le Maketonia. Maketonia, le igoa atoa o le Republic of Maketonia, aofia ai le lautele o le 25,713 sikuea kilomita. O loʻo tu i le ogatotonu o le Balkan Peninsula, o se atumauga lauʻeleʻele laufanua. E tuaoi ma Bulgaria i sasaʻe, Eleni i saute, Albania i sisifo, ma Serbia ma Montenegro (Yugoslavia) i matu. O le tau e pulea e le tau feololo o le tau. I le tele o vaega o faʻatoʻaga, o le maualuga o le vevela i le taumafanafana o le 40 ℃, ma o le tau maualalo i le taumalulu o le -30 ℃. O le itu i sisifo e aʻafia e le Metitirani tau. O le averesi o le vevela o le taumafanafana o le 27 ℃ ma le averesi averesi tau o le 10 ℃. i> Mai le afa lona lua o le seneturi lona 10 e oʻo atu i le 1018, na faʻatuina ai e Zamoiro le muamua Maketonia. Talu mai lena taimi, ua leva ona nofo Maketonia i lalo o le pulega a Byzantium ma Turkey. I le Muamua Balkan War i le 1912, Serbia, Bulgarian, ma Eleni 'au na nofoia Maketonia. Ina ua maeʻa le Taua Lona Lua a Balkan i le 1913, na vaeluaina e Serbia, Bulgaria ma Eleni le itumalo o Maketonia. O le vaega e ana ia Serbia i laufanua ua taʻua Vardar Maketonia, o le vaega a Bulgaria e taʻua o Pirin Maketonia, ma le vaega a Eleni e taʻua o le Aegean Maketonia. Ina ua maeʻa le Taua Muamua a le Lalolagi, sa ofi atu Vardar Maketonia i le Malo o Serbia-Croatia-Slovenia. Ina ua maeʻa le Taua Lona Lua a le Lalolagi, na avea Vardar Maketonia, sa avea muamua ma Serbia, ma se tasi o malo faaitumalo o le Yugoslav Federation, ua taʻua o le Republic of Maketonia. O Novema 20, 1991, na folafola aloaia ai e Maketonia lona tutoʻatasi. Peitai, o lona tutoʻatasi e leʻi amanaʻia e le lalolagi faʻavaomalo ona o le tetee a Eleni i le faʻaaogaina o le igoa "Maketonia". O Tesema 10, 1992, na palota ai le Palemene o le Republic of Maketonia e le toʻatele o sui usufono ma malilie faʻavae e suia le igoa o le atunuʻu Maketonia i le "Republic of Maketonia (Skopje)". O Aperila 7, 1993, na pasia ai e le Fono Tele a Malo Aufaatasi se iugafono na taliaina le Republic of Maketonia o se sui o Malo Aufaatasi. O le igoa o le atunuʻu o loʻo filifilia e avea ma "The Yugoslav Republic of Macedonia". Fuafua a le Atunuʻu: Ose faʻatatau faatafafa ma le fua faʻatatau o le umi i le lautele o le 2: 1. O le eleele fuʻa e mumu, ma le la auro i le ogatotonu, lea e susulu mai ave e valu o le malamalama. i> |