Namibia numera o le atunuʻu +264

Faʻafefea ona vili Namibia

00

264

--

-----

IDDnumera o le atunuʻu Faʻailoga taulaganumera telefoni

Namibia Faʻamatalaga autu

Taimi i le lotoifale Lou taimi


Sone taimi faʻapitonuʻu Eseesega taimi sone
UTC/GMT +2 itula

latitu / longitude
22°57'56"S / 18°29'10"E
iso faʻailoga
NA / NAM
tupe
Tala (NAD)
Gagana
Oshiwambo languages 48.9%
Nama/Damara 11.3%
Afrikaans 10.4% (common language of most of the population and about 60% of the white population)
Otjiherero languages 8.6%
Kavango languages 8.5%
Caprivi languages 4.8%
English (official) 3.4%
other Afri
eletise
M ituaiga momono Aferika i Saute M ituaiga momono Aferika i Saute
fuʻa a le atunuʻu
Namibiafuʻa a le atunuʻu
laumua
Windhoek
lisi faletupe
Namibia lisi faletupe
faitau aofai o tagata
2,128,471
eria
825,418 KM2
GDP (USD)
12,300,000,000
telefoni
171,000
Telefoni feaveai
2,435,000
Aofai o Initaneti talimalo
78,280
Aofaʻi o tagata faʻaaoga Initaneti
127,500

Namibia folasaga

O Namibia o loʻo tu i sautesisifo o Aferika, e felataʻi ma Angola ma Zambia i matu, Botswana ma Aferika i Saute i sasaʻe ma saute, ma le Vasa Atelani i sisifo. E aofia ai le sili atu nai lo 820,000 sikuea kilomita ma o loʻo tu i le itu i sisifo o le Aferika i Saute Plateau O le tele o eria o le eria atoa i le maualuga o 1000-1500 mita. O le itu i sisifo o le talafatai ma le itu i sasaʻe o le laueleele o tuufua, ma le itu i matu o fanua laugatasi. Mauʻoa i minerale punaoa, lauiloa o le "faʻataʻoto uamea faʻataʻotoina", o le autu minerals aofia taimane, uranium, 'apamemea, siliva, ma isi, i totonu o faʻamanuiaga gaosiga o loʻo lauiloa i le lalolagi.

O Namibia, o le igoa atoa o le Ripapelika o Namibia, o loʻo tu i sautesisifo o Aferika, ma Angola ma Zambia i matu, Botswana ma Aferika i Saute i sasaʻe ma saute, ma le Vasa Atelani i sisifo. O le eria e sili atu nai lo 820,000 sikuea kilomita. O loʻo tu i le itu sisifo o le laueleele laugatasi o Aferika i Saute, o le tele o vaega atoa e 1000-1500 mita i luga atu o le sami. O le itu i sisifo o le talafatai ma le itu i sasaʻe o le laueleele o tuufua, ma le itu i matu o fanua laugatasi. O le Mauga o Brand e 2,610 mita i luga atu o le sami, o le pito maualuga lea i le atunuʻu atoa. O vaitafe autu o Orange River, Kunene River ma Okavango vaitafe. O le tau vevela o le toafa, ona o lona laufanua maualuga, e agamalu i le tausaga atoa ma sina tau vevela. O le averesi averesi vevela o 18-22 ℃, ma ua vaevaeina i le fa vaitau: tautotogo (Setema-Novema), taumafanafana (Tesema-Fepuari), tautoulu (Mati ia Me), ma taumalulu (Iuni-Aukuso). Na faʻaigoa muamua Namibia i Saute Aferika i Saute, ma ua leva ona nofoia e pulega faakolone i tala faasolopito. Mai le seneturi lona 15 seʻia oʻo i le seneturi lona 18, na osofaʻi faasolosolo lava Namibia e le au faʻakolone e pei o Netherlands, Potukale ma Peretania. I le 1890, Siamani nofoia le atoa teritori o Namibia. Ia Iulai 1915, Aferika i Saute na nofoia Namibia o se malo manumalo i le Taua Muamua a le Lalolagi ma faʻasolitulafono faʻasolitulafono ia i le 1949. Ia Aukuso 1966, na suia ai e le Fono a Malo Aufaatasi le igoa o Aferika i Sautesisifo ia Namibia e tusa ai ma manaoga o tagata o le lotoifale. Ia Setema 1978, na pasia ai e le Fono a le Puipuiga a Malo Aufaatasi le iugafono 435 i le tutoatasi o Namibia. Faatasi ai ma le lagolagosua a le lalolagi faavaomalo, na iu lava ina manumalo Namibia i le tutoatasi ia Mati 21, 1990, avea ma mulimuli atunuu i le konetineta o Aferika e maua ai le tutoatasi a le atunuu. Fua ole fuʻa a le atunuʻu: E faatafafā ma le fua faʻatatau o le umi i le lautele o le 3: 2. O le fuʻa e lua tutusa tafatolu-tafatolu tafatafa i le itu taumatau i luga ma lalo taumatau, lanumoana ma lanumeamata. E i ai le la auro susulu 12 ave o malamalama i le itu tauagavale pito i luga o le fuʻa. Le la faatusa le ola ma le agavaʻa, auro samasama faatusa mafanafana ma laufanua valevalenoa ma toafa; lanumoana faʻatusa le lagi, le Atelani Atalani, sami punaoa ma le vai ma lo latou taua; mumu faʻailoga tagata o toa ma faʻaalia ai le naunautaiga o tagata e fausia se tutusa ma matagofie Le lumanaʻi; lanumeamata fai ma sui o le atunuʻu laʻau ma faʻatoʻaga; paʻepaʻe faʻailoa le filemu ma le lotogatasi.

Ua vaevaeina le atunuu i 13 pulega pulega. Ile faitau aofai o le 2.03 miliona (2005), o le gagana aloaia o le Igilisi, ma le Aferika (Aferika), Siamani ma Guangya e masani ona faʻaaogaina. 90% o tagata nonofo talitonu i le Faakerisiano, ae o isi talitonu i lotu anamua.

O Namibia e mauoa i punaoa o minerale ma e taʻua o le "togafiti uʻamea faʻaleoleo" O minerale autu e aofia ai taimane, uranium, 'apamemea, siliva, ma isi, o loʻo taʻutaʻua ai le gaosiaina o taimane i le lalolagi. O le eletise eletise o le poutu autu lea o lona tamaoaiga 90% o oloa gaosi i fafo o loʻo auina atu i fafo, ma le aoga o oloa gaosia na fausia e le aufaipisinisi o loʻo maua ai le 20% o le tamaoaiga.

O Namibia e tamaoaiga i punaoa o faigafaiva. O lona iʻa o loʻo maua i totonu o atunuu e sefulu e maua ai iʻa i le lalolagi. E masani ona gaosia cod ma sardines, 90% o mea ia e auina atu i fafo. O le malo o Namibia e faʻamuamua faʻatoʻaga, ma faʻatoʻaga ma lafumanu ua avea ma se tasi o poutu pisinisi a le atunuʻu. O meaʻai autu e fai o le sana, sorghum ma le millet. O le pisinisi lafumanu i Namibia o loʻo atinaʻeina, ma tupe maua e 88% o le aofaʻi o tupe maua mai faʻatoʻaga ma lafumanu. I le faaopoopo atu i le tolu pou alamanuia o maina, fagotaga, ma faʻatoʻaga ma lafumanu, Namibia tagata tafafao maimoa ua atiina ae vave i tausaga talu ai, ma galuega faatino taua taua mo tusa ma le 7% o le GDP. I le 1997, na avea Namibia ma totino o le World Tourism Organization. Ia Tesema 2005, na avea ai Namibia ma se nofoaga tutoʻatasi turisi mo tagata tagatanuu o Saina.