Venezuela numera o le atunuʻu +58

Faʻafefea ona vili Venezuela

00

58

--

-----

IDDnumera o le atunuʻu Faʻailoga taulaganumera telefoni

Venezuela Faʻamatalaga autu

Taimi i le lotoifale Lou taimi


Sone taimi faʻapitonuʻu Eseesega taimi sone
UTC/GMT -4 itula

latitu / longitude
6°24'50"N / 66°34'44"W
iso faʻailoga
VE / VEN
tupe
Bolivar (VEF)
Gagana
Spanish (official)
numerous indigenous dialects
eletise
Se ituaiga Amerika i Matu-Iapani 2 nila Se ituaiga Amerika i Matu-Iapani 2 nila
Ituaiga b US 3-pin Ituaiga b US 3-pin
fuʻa a le atunuʻu
Venezuelafuʻa a le atunuʻu
laumua
Caracas
lisi faletupe
Venezuela lisi faletupe
faitau aofai o tagata
27,223,228
eria
912,050 KM2
GDP (USD)
367,500,000,000
telefoni
7,650,000
Telefoni feaveai
30,520,000
Aofai o Initaneti talimalo
1,016,000
Aofaʻi o tagata faʻaaoga Initaneti
8,918,000

Venezuela folasaga

O Venesuela e aofia ai le lautele o le 916,700 sikuea kilomita. O loʻo tu i le itu i matu o le konetineta o Amerika i Saute, tuaoi ma Guyana i sasaʻe, Pasila i saute, Colombia i sisifo, ma le Sami Caribbean i le itu i matu. Vagana ai le atu mauga, o le teritori atoa o loʻo i ai se tau vevela i totonu o le teropika, ma e eseese fesuiaʻiga o le vevela ma isi tulaga maualuluga o loʻo i ai le Angel Falls, o loʻo pito sili ona tele lona paʻu i le lalolagi. Lake Maracaibo o le sili tele le vaituloto i Latina Amerika, tu i le itu i matu sisifo ma fesoʻotaʻi ma le Venezuelan Gulf. O le marshland faataamilo i le vaituloto o se lalolagi-lauiloa suauʻu eria gaosia.

[Talaʻaga a le Atunuʻu] I aso anamua, o le nofoaga o le Arawa ma Caribbean Initia. Na avea ma kolone Sipaniolo i le 1567. O le tutoʻatasi na folafola ia Iulai 5, 1811, ma i lalo o le taʻitaʻiga a le saolotoga o Amerika i Saute, Simon Bolivar, na ia faasaʻolotoina lava o ia mai le pulega faakolone Sipaniolo ia Iuni 1821. I le 1822, na fausia ai le "Greater Colombian Republic" ma Colombia, Ecuador ma Panama. Faʻalu i le 1829 Na faavaeina le Federal Republic o Venesuela i le 1830. I le 1864 na toe faaigoa ai o le Iunaite Setete o Venesuela. I le 1953, na toe faaigoaina le atunuu o le Republic of Venesuela. I le 1958, na faʻatino ai le faigamalo faʻavae ma faʻavaeina ai le malo tusitusi. E tusa ai ma le tulafono faʻavae na amata faamamaluina ia Tesema 1999, o le igoa o le atunuu na suia i le "Bolivarian Republic of Venesuela". Fua ole fuʻa a le atunuʻu: E faatafafā ma le fua faʻatatau o le umi i le lautele o le 3: 2. Mai luga i lalo, na fausia e ala i le tuʻufaʻatasia o tafatolu tutusa ma tutusa faʻatafafata tafatolu o samasama, lanumoana, ma mumu. E fitu fetu paʻepaʻe lima-fetauaʻi fetu i le ogatotonu o le fuʻa, faʻatulagaina i se faitotoʻa; o le pito i luga tauagavale o loʻo valiina i le tagavai a le atunuʻu. O lanu e tolu o le samasama, lanumoana ma mumu e sau mai lanu o le uluaʻi fuʻa a le Republic of Colombia. O fetu e fitu e lima ona faʻailoga e fai ma sui o itumalo e fitu o le Venezuelan Federation i le 1811 (o le uluaʻi fuʻa). I lalo o le faalauiloa a le Peresetene Chavez, ia Mati 7, 2006, na pasia ai e le Fono a le Atunuu ni teuteuga i le fuʻa a le atunuu ma le tagavai a le atunuu, ma filifili ai e siitia le fuʻa mai 7 fetu i le 8 fetu. O le fetu faʻatoa faʻaopopo e fai ma sui o le itumalo o Guyana, lea na tulaʻi mai le pulega Sipaniolo i le 1817 ma tuʻufaʻatasia i Venesuela. E faʻaogaina e le malo le fuʻa a le atunuʻu ma le tagavai a le malo, ae faʻaaoga e tagata lautele le fuʻa a le atunuʻu e aunoa ma le tagavai a le atunuʻu.

Bolivia o se tasi o sili atu atinae tamaoaiga i Latina Amerika. O le alamanuia tau suauʻu o le toto ola o le tamaoaiga o le atunuʻu, o le lona lima sili ona tele lalolagi faʻatau suauʻu, ma na o le pau lava le Amerika Latina atunuʻu i totonu o le faʻalapotopotoga o le Petroleum auina atu i fafo atunuʻu. O vaega tau alamanuia o metallurgy, mining, eletise eletise, gaosiaina, fausiaina, petrochemical ma ie ua atiaʻe vave. Ua faifai malie le atiaʻe o faʻatoʻaga, ma e le mafai ona lava meaʻai. Mauoa i punaoa o minerale. O faaputuga suauʻu ua faʻamaonia e 87.621 piliona paelo, o faʻamamaina le suauʻu (asphalt natura) faʻaputuga o 3.1 piliona paelo, o faʻaputuga kesi o le kesi e 4,19 piliona mita kupita, o faʻasao uʻamea o le 4.222 piliona tone, o faʻatagaaga bauxite e 5 piliona tone, ma o faʻaputuputu koale e 1 piliona tone. , O le auro faʻasao e 10,000 tone. I se faʻaopopoga, o loʻo i ai minerale punaoa pei o nickel ma taimane. E tele foʻi le sapalai o le suavai ma le vaomatua, e 56% le aofaʻi o le togavao. O vaega taua tau pisinisi e aofia ai suauʻu, uʻamea, fausiaina, faia o uʻamea, faia o le alumini, eletise eletise, taʻavale taʻavale, faʻagaioiga o meaʻai, ie, ma isi. Faʻatasi ai ma ia mea, o le suauʻu vaega o se pou alamanuia o le atunuʻu tamaoaiga, ma le faʻatauina mai i aso uma o le 3.378 miliona paelo. Caracas: o Caracas o le laumua o Venesuela ma o le laumua o le Federal District, e le gata i le malo, faaupufai, tamaoaiga, aganuu ma mea tautupe a le atunuu. O le ogatotonu o se lauiloa taʻutaʻua foʻi taulaga i Amerika i Saute. O le vanu o loʻo siʻosiʻomia e mauga i itu e tolu i le itu i saute o le Mauga o Avila i le talafatai o le Sami Caribbean, o loʻo tu i le teropika, 1000 mita i luga atu o le sami, ma e agamalu lona tau, pei o le tautotogo ile tausaga atoa. Ua lauiloa o le "Spring City". E matagofie ona vaʻaiga ma e lauiloa foʻi o le "Laumua o Tianfu". O le taulaga e aofia ai se vaega o le 1930 sikuea kilomita ma le faitau aofaʻi o 3.22 miliona (2000).