Aikupito numera o le atunuʻu +20

Faʻafefea ona vili Aikupito

00

20

--

-----

IDDnumera o le atunuʻu Faʻailoga taulaganumera telefoni

Aikupito Faʻamatalaga autu

Taimi i le lotoifale Lou taimi


Sone taimi faʻapitonuʻu Eseesega taimi sone
UTC/GMT +2 itula

latitu / longitude
26°41'46"N / 30°47'53"E
iso faʻailoga
EG / EGY
tupe
Pound (EGP)
Gagana
Arabic (official)
English and French widely understood by educated classes
eletise
Ituaiga c European 2-pin Ituaiga c European 2-pin
fuʻa a le atunuʻu
Aikupitofuʻa a le atunuʻu
laumua
Kairo
lisi faletupe
Aikupito lisi faletupe
faitau aofai o tagata
80,471,869
eria
1,001,450 KM2
GDP (USD)
262,000,000,000
telefoni
8,557,000
Telefoni feaveai
96,800,000
Aofai o Initaneti talimalo
200,430
Aofaʻi o tagata faʻaaoga Initaneti
20,136,000

Aikupito folasaga

Aikupito aofia ai le vaega o le 1.0145 miliona sikuea kilomita, lautele Asia ma Aferika, tuaoi Libya i sisifo, Sudan i le itu i saute, le Sami Ulaula i sasae ma Palesitina ma Isaraelu i sasae, ma le Metitirani i matu. O le tele o teritori o Aikupito e tu i matu sasaʻe o Aferika, e naʻo le Peninsula o Sinia i sasaʻe o le Suez Canal o loʻo tu i sautesisifo o Asia. E i ai le talafatai o Aikupito i le lata i le 2,900 kilomita, ae o se atunuʻu tuʻufua masani, ma le 96% o lona laufanua avea ma toafa. O le Naila, o le vaitafe sili ona umi i le lalolagi, e tusa ma le 1,350 kilomita i le isi itu o Aikupito mai saute i matu, ma e taʻua o Aikupito o le "Vaitafe o le Ola".

Aikupito, le igoa atoa o le Arapi Republic o Aikupito, aofia ai le lautele o le 1.0145 miliona sikuea kilomita. E savalia Asia ma Aferika, tuaoi ma Libya i sisifo, Sudan i le itu i saute, le Sami Ulaula i sasaʻe ma Palesitina ma Isaraelu i sasaʻe, ma le Metitirani i matu. O le tele o teritori o Aikupito o loʻo tu i matu sasaʻe o Aferika, e naʻo le Peninsula o Sinia i sasaʻe ole Suez Canal e tu i sautesisifo o Asia. E i ai le talafatai o Aikupito i le lata i le 2,900 kilomita, ae o se atunuʻu tuʻufua masani, ma le 96% o lona laufanua avea ma toafa.

Ua vaevaeina le atunuu i itumalo e 26, ma itumalo, taulaga, itumalo ma nuu i lalo o le itumalo. Aikupito e umi lona talaʻaga. O se atunuʻu tuʻufaʻatasi o le pologa na aliali mai i le 3200 TLM Ae i le umi o talaʻaga, sa feagai Aikupito ma le tele o osofaʻiga mai fafo ma sa faʻatoʻilaloina faʻasolosolo e Peresia, Eleni, Roma, Arapi, ma tagata Take. I le faaiuga o le seneturi lona 19, na nofoia Aikupito e 'au a Peretania ma avea ai ma "puipuiga" o Peretania. O Iulai 23, 1952, o le "Free Officers Organization" na faauluulu e Nasser na soloia le malo o Farouk, na pulea le atunuu, ma faamutaina le talaaga o le pulega a tagata ese o Aikupito. O Iuni 18, 1953, na faalauiloa ai le Republic of Egypt, ma i le 1971 na toe faaigoa ai o le Arab Republic o Aikupito. O mea taua i Aikupito o suauʻu, kesi o le natura, phosphate, uʻamea ma isi. I le 2003, na maua ai e Aikupito le suauʻu masau i le sami loloto o le sami Metitirani mo le taimi muamua, mauaina le tele o kasa kesi faalenatura e oʻo mai i le taimi nei i le Toafa i Sisifo, ma tatalaina le muamua paipa kesi muamua i Jordan. Aswan Dam o se tasi o fitu sili ona tele faʻavaʻa i le lalolagi, ma le malosi faʻaletausaga o le malosiaga o le sili atu i le 10 piliona kWh. Aikupito o se tasi o sili atu atinae atunuu i Aferika, ae o lona alamanuia faavae e fai lava si vaivai .. Ituaiga ie ma meaai gaosi o tu ma aga masani pisinisi, faitau aofaʻi mo le sili atu ma le afa o le aofaʻi o galuega tau galuega faatino taua. I le sefulu tausaga talu ai, lavalava ma paʻu oloa, fausiaina o mea, sima, faʻasusu, vailaʻau, vailaʻau ma meaafale ua atiaʻe vave, ma vailaʻau faʻalaila e mafai ona lava ia. O le alamanuia tau suauʻu ua alualu i luma faʻapitoa vave, fuafua mo 18.63% o le GDP. O le tamaoaiga o Aikupito o loʻo pulea e faʻatoʻaga. O loʻo avea le faʻatoaga ma tulaga taua i le tamaoaiga o le atunuʻu. O le faitau aofaʻi o tagata i faʻatoaga e tusa ma le 56% o le aofaʻi o le aofaʻi o le atunuʻu, ma o le aofaʻi o galuega faʻatauaina e tusa ma le 18% o le aofaʻi o oloa a le atunuʻu. O le Vanu o le Naila ma le Delta o nofoaga pito sili ona tamaoaiga i Aikupito, mauoa i oloa tau faʻatoʻaga e pei o le cotton, saito, araisa, pinati, suka, aso, fualaʻau ma fualaʻau, ma alava uumi-uumi ma citrus ua lauiloa i le lalolagi. O loʻo taua tele e le malo le atinaʻeina o faʻatoʻaga ma le faʻalauteleina o fanua galueaina. O le faʻatoʻaga oloa o le cotton, saito, araisa, sana, suka, sorghum, flax, pinati, fualaʻau, fualaʻau, ma isi. O oloa tau faʻatoʻaga e masani ona auina atu i fafo cotton, pateta ma araisa. Aikupito e umi lona talaʻaga, matagofie aganuʻu, tele nofoaga fiafia, ma e i ai tulaga lelei mo le atinaʻe o turisi. O nofoaga autu o turisi o: Pyramids, Sphinx, Al-Azhar Mosque, Old Castle, Greco-Roman Museum, Catba Castle, Montazah Palace, Luxor Temple, Karnak Temple, Valley of the Kings, Aswan Dam etc. O tupe maua a tagata tafafao maimoa o se tasi o mafuaʻaga autu o tupe maua mai fafo i Aikupito. O se aofaiga tele o pyramids, malumalu ma tuugamau anamua na maua i le Naila Valley, le Sami Metitirani, ma le Toafa i Sisifo o mea uma o anamua a Aikupito. E sili atu i le 80 pyramids ua maua i Aikupito, o le tolu matagofie pyramids ma le tasi sphinx o loʻo tu ma le mamalu i le aʻai o Giza o Cairo i le Naila, e tusa ma le 4,700 tausaga le umi. O le sili ona tele o le Pyramid of Khufu. E tusa ma le 20 tausaga le umi mo 100,000 tagata na fausiaina i lea fasi fasi. O le Sphinx e silia ma le 20 mita le maualuga ma tusa ma le 50 mita le umi .. Sa vaneina i luga o se maa tele. O le Pyramids o Giza ma le Sphinx o ni vavega i le tala faasolopito o le fausiaina o tagata, ma o se maafaamanatu foi i le galue malosi ma le poto maoaʻe o tagata Aikupito. O le laumua Aikupito o Cairo (Cairo) e savali i tafatafa o le Vaitafe o le Naila, e mamalu ma matagofie. O le polokiki, tamaoaiga ma Nofoaga pisinisi E aofia ai Cairo, Giza ma Qalyub itumalo ma e masani ona taʻua o Greater Cairo. Greater Cairo o le sili ona tele taulaga i Aikupito ma le lalolagi Arapi, ma o se tasi o le sili ona leva 'aʻai i le lalolagi. E i ai lona faitau aofai o le 7.799 miliona (Ianuari 2006). O le faʻavaeina o Cairo e mafai ona maua i tua atu o le Anamua Malo vaitaimi pe tusa o le 3000 TLM I le avea ai ma laumua, o loʻo iai foʻi lona talaʻaga e sili atu i le afe tausaga. E tusa ma le 30 kilomita i sautesisifo o le laumua o Memphis. I luga o le eleele matala, i le lotolotoi o lanumeamata, o loʻo iai se tamaʻi fanua, o le Memphis Museum, o loʻo iai le faʻatagata maʻa tetele o Farao Ramsey II ma lona umi. I totonu o le lotoa, o loʻo i ai le sphinx, maopoopo, o se nofoaga mo tagata e nonofo ai ma puʻeina ata. O le Cairo o loʻo i totonu o nofoaga o femalagaaʻiga a Europa, Asia ma Aferika. O tagata o lanu uma o latou paʻu e iloa atu o savavali i luga o auala. O tagata o le nuʻu e umi o latou ofu talaloa ma lima, pei lava o tu ma aga masani. I nisi pitonuʻu, e mafai ona e vaʻai atu i teineiti o le nuʻu o tiʻetiʻe i asini o loʻo feoaʻi. Atonu o le faʻatusa lea o anamua Kairo poʻo toega o Cairo anamua, ae e matua le afaina lava .. O uili o talaʻaga o loʻo avea pea lenei taulaga taʻutaʻua ile auala e faʻateleina ai ona po nei. O Aswan o se taulaga taua i le itu i saute o Aikupito, o le laumua o Aswan, ma o se nofoaga taʻutaʻua o turisi. I le itu i sasaʻe o le vaitafe o le Naila 900 kilomita i saute o le laumua o Kairo, o le faitotoʻa i saute o Aikupito. O le taulaga o Aswan e laʻititi, ma o le sousou o le vai i matu o le Naila e faʻaopoopoina ai le tele o vaʻaiga i ai. I aso onamua, sa i ai fale faʻatutu ma nofoaga o fale, ma sa avea foi ma nofoaga taua tau fefaʻatauaiga ma tuaoi i saute. Alamanuia oi ai nei e pei o lavalava, suka faia, kemisi ma paʻu faia. E mago ma malu ile taumalulu ma o se nofoaga lelei mo le toe faʻamaloloina ma le suʻega. O loʻo i ai fale mataaga ma faʻatoʻaga togalaau i le taulaga. O le Aswan Dam fausia i luga o le Vaitafe o le Naila lata ane o se tasi o fitu sili ona tele vai i le lalolagi. E sopoia le Vaitafe o le Naila, o le maualuga maualuga e alu ese atu i le Vaituloto o Pinghu, ma o le olo maualuga e manatua ai le olo o loʻo tu i le auvai o le vaitafe. O le tino autu o le faʻatanoa maualuga o 3,600 mita le umi ma 110 mita maualuga. Na amata le fausiaina i le 1960 faatasi ai ma le fesoasoani a le Soviet Union ma maeʻa i le 1971. E silia ma le 10 tausaga le tau ae tusa ma le 1 piliona tala Amerika. Na faʻaaoga ai le 43 miliona kupita mita o mea fau fale, lea e 17 taimi nai lo le Great Pyramid. Faʻaaoga inisinia. E 6 alavai alavai i le faʻatanoa maualuga, e tofu lava ma alavai e lua, e tofu le eletise ma le seti o le eletise, 13 iunite atoa, o le voltage output e faʻamalosia i le 500,000 volts mo le faʻaaogaina eletise i Cairo ma le Nile Delta. O le faʻatanoa maualuga na faʻatonutonuina lologa ma matua faʻateʻaina lologa ma le lāmala.E le gata na mautinoa vai mo fanua faʻatoʻaga i le pito i lalo o le Naila, ae na suia foi faʻatoʻaga i le pito i luga o Aikupito Nile Valley mai le tasi vaitau i le lua pe tolu vaitau i le tausaga. Ina ua maeʻa le faʻatanoa maualuga, o se vaituloto faʻataʻamilomilo na siʻomia e mauga-Aswan Reservoir na fausia i le itu i saute o le pa maualuga. O le vaituloto e sili atu i le 500 kilomita le umi ma le averesi lautele o 12 kilomita ma le lautele o 6,500 sikuea kilomita.O le lona lua sili ona tele faia-tagata vaituloto i le lalolagi.O lona loloto (210 mita) ma vai teuina vai (182 piliona mita kupita) tulaga muamua i le lalolagi.