Lithuania numera o le atunuʻu +370

Faʻafefea ona vili Lithuania

00

370

--

-----

IDDnumera o le atunuʻu Faʻailoga taulaganumera telefoni

Lithuania Faʻamatalaga autu

Taimi i le lotoifale Lou taimi


Sone taimi faʻapitonuʻu Eseesega taimi sone
UTC/GMT +2 itula

latitu / longitude
55°10'26"N / 23°54'24"E
iso faʻailoga
LT / LTU
tupe
Euro (EUR)
Gagana
Lithuanian (official) 82%
Russian 8%
Polish 5.6%
other 0.9%
unspecified 3.5% (2011 est.)
eletise
Ituaiga c European 2-pin Ituaiga c European 2-pin
F-ituaiga Shuko plug F-ituaiga Shuko plug
fuʻa a le atunuʻu
Lithuaniafuʻa a le atunuʻu
laumua
Vilnius
lisi faletupe
Lithuania lisi faletupe
faitau aofai o tagata
2,944,459
eria
65,200 KM2
GDP (USD)
46,710,000,000
telefoni
667,300
Telefoni feaveai
5,000,000
Aofai o Initaneti talimalo
1,205,000
Aofaʻi o tagata faʻaaoga Initaneti
1,964,000

Lithuania folasaga

O Lituania o loʻo tu i le talafatai i sasaʻe o le Baltic Sea, e tuaoi ma Latvia i matu, Belarus i sautesasaʻe, ma Kaliningrad Oblast o Lusia ma Polani i sautesisifo. E aofia ai le lautele o le 65,300 sikuea kilomita, ma le aofaʻi atoa o tuaoi o 1,846 kilomita, e aofia ai 1,747 kilomita o fanua tuaoi ma 99 kilomita o le talafatai. O le laufanua laueleele e mafolafola, ma ona mauga maualuluga i sasaʻe ma sisifo, ma le averesi o lona maualuga e tusa ma le 200 mita. O le eleele lefulefu. O vaitafe autu aofia ai le Vaitafe o Neman. E tele vaituloto i le teritori, ma o se tau o suiga mai le sami i le konetineta.

Lituania, o le igoa atoa o le Republic of Lithuania, e aofia ai le lautele o le 65,300 sikuea kilomita. O le umi atoa o le tuaoi o 1,846 kilomita, o le 1,747 kilomita o eleele tuaoi ma 99 kilomita o le talafatai. O loʻo tu i le talafatai i sasaʻe o le Baltic Sea, e tuaoi ma Latvia i matu, Belarus i sautesasaʻe, ma Kaliningrad Oblast ma Polani i sautesisifo. O le laufanua laueleele e mafolafola, ma le tele o maupuepue i sasaʻe ma sisifo, ma le averesi o le maualuga e tusa ma le 200 mita, o le eleele lefulefu. O vaitafe autu o le Neman River (Nemunas River), ma e tele vaituloto i le teritori. O se tau fesuiaiga mai le sami i le konetineta. O le averesi o le vevela ia Ianuari o le -5 ℃, ma le averesi o le vevela ia Iulai o le 17 ℃. Ua vaevaeina le atunuu i itumalo e 10: Alytus, Kaunas, Klaipeda, Marijampole, Panevezys, Siauliai, Taurag, Telsi Ai, Utena, ma Vilnius e 108 taulaga ma 44 itumalo. Na aliali mai vasega o vasega i le seneturi lona 5 ma le 6 TA Osofaʻi e Siamani feudal aliʻi mai le 12th seneturi. O le tuufaatasia Grand Duchy o Lithuania na faavaeina i le 1240. O le Lithuanian malo na fausia i le 13th seneturi. I le 1569, e tusa ai ma le Lublin Treaty, Polani ma Lithuania na aufaatasi e fausia le Malo o Polani-Lituania. Mai le 1795 i le 1815, o le atoa Lithuania (vagana ai le tuaoi o Klaipeda) na tuʻufaʻatasia i totonu o Lusia. Li na nofoia e Siamani i le taimi o le Taua Muamua a le Lalolagi. I le aso Fepuari 16, 1918, na faalauiloa ai e Lituania le tutoʻatasi ma faatuina ai le malo bourgeois. Mai ia Tesema 1918 ia Ianuari 1919, o le tele o teritori o Lituania na faavaeina le Soviet malosiaga. Ia Fepuari 1919, o le Lithuania-Belarusian Soviet Socialist Republic na fausia faatasi e Lithuania ma Belarus .. O Aukuso o le tausaga lava lea e tasi, na faavaeina ai le Bourgeois Republic ma faailoa ai lona tutoatasi. E tusa ai ma le pulega faalilolilo o le Soviet-Siamani e le o osofaʻiga i luga o le feagaiga ia Aukuso 23, 1939, na tuu ai Lithuania i lalo o le teritori o le Soviet Union, ona ulufale atu ai lea o fitafita a Soviet i Lituania. I le 1944, o le Soviet 'autau toe nofoia Lithuania ma faatuina le Lithuanian Soviet Socialist Republic ma auai i le Soviet Union. O Mati 11, 1990, na tutoatasi Lituania mai le Soviet Union. I le masina o Setema 6, 1991, o le pulega a le Soviet Union, o le Fono a le Setete, na aloaia aloaia le tutoatasi o Lituania. O Setema 17 o le tausaga lava lea, na auai Lituania i Malo Aufaatasi. Na auai aloaia i le WTO ia Me 2001. Fuafua a le Atunuʻu: Ose faʻatatau faatafafa ma le fua faʻatatau o le umi i le lautele o le 2: 1. E aofia ai ni laina faʻatolu tolu, e samasama, lanumeamata ma mumu mai luga e oʻo i lalo. Na faalauiloa e Lituania le tutoʻatasi i le 1918 ma faʻatuina ai se malo taʻutaʻua, e faʻaaogaina ai le fuʻa samasama, lanumeamata, ma mumu e fai ma ana fuʻa a le atunuʻu. Na avea ma malo o le Soviet Union muamua i le 1940. Na ia faaaogaina se fuʻa mumu ma se fetu samasama lima-lima, selesaito ma samala i le tulimanu agavale agavale, ma se paʻepaʻe vaapiapi ma se lanumeamata lautele fasimea mumu fuʻa i le itu i lalo. I le 1990, na folafola ai le tutoʻatasi ma avea le fuʻa tolu ua taʻua muamua o le fuʻa a le atunuu. O le faitau aofaʻi o Lituania e 3.3848 miliona (i le faaiuga o le 2006), ma o le faitau aofai o tagata e 51.8 tagata i le sikuea kilomita. O le vaega o tagata Lithuania e tusa ma le 83.5%, o le ituaiga o Polani e 6.7%, ae o le ituaiga o Lusia e 6.3%. E iai foʻi ituaiga o tagata e pei o Belarus, Ukraine, ma tagata Iutaia. O le gagana aloaia o le Lithuanian, ma o le gagana masani o Rusia. Matua talitonu i le Katoliko Roma, ma e tusa ma le 2.75 miliona tagata mulimuli. I se faʻaopopoga, o loʻo i ai foi le Ekalesia Orthodox i Sasaʻe ma le Lotu Porotesano Lotu.