Afelika i Saute numera o le atunuʻu +27

Faʻafefea ona vili Afelika i Saute

00

27

--

-----

IDDnumera o le atunuʻu Faʻailoga taulaganumera telefoni

Afelika i Saute Faʻamatalaga autu

Taimi i le lotoifale Lou taimi


Sone taimi faʻapitonuʻu Eseesega taimi sone
UTC/GMT +2 itula

latitu / longitude
28°28'59"S / 24°40'37"E
iso faʻailoga
ZA / ZAF
tupe
Rand (ZAR)
Gagana
IsiZulu (official) 22.7%
IsiXhosa (official) 16%
Afrikaans (official) 13.5%
English (official) 9.6%
Sepedi (official) 9.1%
Setswana (official) 8%
Sesotho (official) 7.6%
Xitsonga (official) 4.5%
siSwati (official) 2.5%
Tshivenda (official) 2.4%
eletise
M ituaiga momono Aferika i Saute M ituaiga momono Aferika i Saute
fuʻa a le atunuʻu
Afelika i Sautefuʻa a le atunuʻu
laumua
Pretoria
lisi faletupe
Afelika i Saute lisi faletupe
faitau aofai o tagata
49,000,000
eria
1,219,912 KM2
GDP (USD)
353,900,000,000
telefoni
4,030,000
Telefoni feaveai
68,400,000
Aofai o Initaneti talimalo
4,761,000
Aofaʻi o tagata faʻaaoga Initaneti
4,420,000

Afelika i Saute folasaga

O Aferika i Saute e tu i le itu i saute o le konetineta o Aferika, e tuaoi ma le Vasa Initia ma le Vasa Atalani i itu e tolu i sasaʻe, sisifo ma saute, e tuaoi ma Namibia, Botswana, Zimbabwe, Mozambique ma Swaziland i le itu i matu. I luga o se tasi o sili ona pisi auala. O le laueleele o le fanua e tusa ma le 1.22 miliona sikuea kilomita, o le tele o na o plateaus luga 600 mita i luga o le sami. Mauʻoa i minerale punaoa, o se tasi o le lima sili ona tele minerale gaosia atunuu i le lalolagi.O le faʻasao o auro, platinum vaega uʻamea, manganese, vanadium, chromium, titanium ma aluminosilicate uma tulaga muamua i le lalolagi.

Aferika i Saute, le igoa atoa o le Ripapelika o Aferika i Saute, o loʻo tu i le pito pito i saute o le konetineta o Aferika. O loʻo tu i le vaʻa uta i vasa e lua, o le auala ole Cape of Good Hope ile itu i saute sisifo sa masani ona avea ma auala sili ona pisi ole sami ile lalolagi, ma ua lauiloa ole "Western Maritime Lifeline". O le laueleele e tusa ma le 1.22 miliona sikuea kilomita. O le tele o le eria atoa o le laufanua maualuga i luga atu o le 600 mita i luga atu o le sami. O le Drakensberg Mountain Range e agaʻi atu i sautesasaʻe, ma Caskin Peak e oʻo atu i le 3660 mita, o le tulaga maualuga i le atunuʻu; o le itu i matu sisifo o se toafa, o le vaega o le Kalahari Basin; o le itu i matu, ogatotonu ma sautesisifo o ni fanua laugatasi; o le talafatai o se laufanua laufanua. O le Vaitafe o Lanumoli ma le Vaitafe o Limpopo o vaitafe sili ia e lua. O le tele o Aferika i Saute e i ai le tau savannah, o le talafatai i sasaʻe o loʻo i ai le tau vevela, ma o le talafatai i saute e iai le tau o le Metitirani. O le tau o le teritori atoa ua vaevaeina i vaitau e fa: tautotogo, taumafanafana, tautoulu ma le taumalulu. Tesema-Fepuari o le taumafanafana, ma le maualuga maualuga vevela paʻi 32-38 ℃; Iuni-Aukuso o le taumalulu, ma le maualalo vevela vevela -10 i -12 ℃. O le timuga faʻaletausaga na faʻasolosolo malie ifo paʻu mai le 1,000 mm i sasaʻe i le 60 mm i sisifo, ma le averesi o 450 mm. O le averesi averesi vevela o le laumua Pretoria o 17 ℃. Ua vaevaeina le atunuu i itumalo e 9: Eastern Cape, Western Cape, Northern Cape, KwaZulu / Natal, Free State, Northwest, North, Mpumalanga, Gauteng. Ia Iuni 2002, na toe faaigoa ai le Itumalo i Matu o Limpopo Province (LIMPOPO). O tagata muamua na nonofo i Aferika i Saute o le San, Khoi ma le Bantu na mulimuli ane see atu i saute. Ina ua maeʻa le senituri lona 17, na osofaʻia faʻasolosolo mai lava e Aferika ma Peretania ia Aferika i Saute. I le amataga o le 20 seneturi, Aferika i Saute na avea muamua ma malo o Peretania. O Me 31, 1961, na alu ese ai Aferika i Saute mai le Taupulega ma faatuina le Republic of Aferika i Saute. I le masina o Aperila 1994, na faia ai e Aferika i Saute lana palota muamua e aofia ai ituaiga uma o tagata, ma na filifilia ai Mandela e avea ma uluai peresitene uliuli o Aferika i Saute. Cape Town : O Cape Town o le laumua o tulafono i Aferika i Saute, o se taulaga taua, ma o le laumua o le Cape of Good Hope. O loʻo tu i totonu o se laufanua laufanua o le fanua i le itu i matu o le Cape of Good Hope, latalata i le Atlantic Ocean Tumble Bay. Faʻavaeina i le 1652, o le amataga o le sapalai nofoaga o le East India Company.O le muamua 'olo malosi faʻavaeina e Western Europa kolone i saute Aferika. O le mea lea, ua lauiloa o le "tina o Saute Aferika' aʻai" Ua leva ona faʻalauteleina o Dutch ma Peretania faʻakolone i totonu o Aferika o Aferika. Faʻavae. Ua avea nei ma nofoa o le fono faitulafono. O le taulaga e amata mai i luga o atumauga e oʻo atu i le sami, o le itu i sisifo e tuaoi ma le Vasa Atalani, ae o le itu i saute o le itu i sisifo e ofi atu i le Vasa Initia ma nofoia le fono a vasa e lua. O le taulaga ose fale mai anamua mai le taimi o pulega faakolone, e tu latalata i le malae autu, o le Cape Town Castle, na fausia i le 1666, o le fale tuai lea i le taulaga. O le tele o mea na fausia ai na aumai mai Netherlands, ma mulimuli ane faʻaaoga e avea ma maota o le kovana ma le ofisa o le malo. O le falelotu, fausia i le seneturi lava e tasi, o loʻo tu i le Adeli Avenue, ma o lana logo logo o loʻo puipuia lelei. E toavalu kovana Dutch i Cape Town na tanu i lenei ekalesia. Faʻafeagai ma le Malo Auala a le Malo Park o le Palemene Fale ma Art Gallery, na maeʻa i le 1886 ma faʻaopopo i le 1910. I sisifo o le faletusi lautele na fausia i le 1818 ma le aoina o tusi 300,000.E iai foi le National History Museum faʻavaeina i le 1964 i le taulaga. Bloemfontein : Bloemfontein, o le laumua o le Orange Natural State o Aferika i Saute, o le laumua faamasino o Aferika i Saute. O loo tu i le laugatasi ogatotonu ma o le nofoaga tutotonu o le atunuu. E siʻomia e tamaʻi maupuepue, e mafanafana le taumafanafana, malulu ma malulu le malulu. Na muamua avea ma 'olo ma na fausia aloaia i le 1846. Ua avea nei ma nofoaga taua femalagaaiga. O le uiga o le faaupuga Bloemfontein o lona uiga o le "aʻa o fugalaʻau". O atumauga i le taulaga e toʻa ma matagofie le vaʻai. Bloemfontein o le nofoa o le maualuga faʻamasino pulega i Aferika i Saute O le autu fale aofia ai: Aai o le Aai, Faamasinoga o Apili, National Faʻamanatuga, Stadium ma Cathedral. E i ai lauiloa dinosaurus fossil i le National Museum. O le maota fausia i le 1848 o le sili ona leva fale i le taulaga. O le tuai itumalo fonotaga na fausia i le 1849 na o le tasi le potu ma ua avea nei ma faʻamanatuga a le atunuʻu. O le National Monument na fausia e faʻamanatu ai fafine ma tamaiti na maliliu i le Taua Lona Lua a Aferika i Saute.Lalo o le maafaamanatu o le falelauasiga o tagata lauiloa i le talaaga o Aferika i Saute. E i ai Orange Free State Iunivesite i le taulaga, lea na faavaeina i le 1855.