O Colombia e aofia ai le lautele o le 1,141,748 sikuea kilomita (le aofia ai motu ma teritori fafo) o loʻo tu i le itu i matu sisifo o Amerika i Saute, ma Venesuela ma Pasila i sasaʻe, Ecuador ma Peru i saute, Panama i le itu i matu sisifo, le Sami Caribbean i matu, ma le Vasa Pasefika i sisifo. O lona laumua, o Bogota, o se aʻai Igilisi e iai lona tamaoaiga faʻaleaganuu tuufaasolo, ma ua lauiloa o le "Athens o Amerika i Saute". Colombia o le lona lua sili ona tele kofe gaosiina i le lalolagi ina ua maeʻa Pasila.Kofu o le autu o tamaoaiga faʻavae o Colombia.E taʻua o "lanumeamata auro" ma o se faʻailoga o Colombia tamaoaiga. Colombia, o le igoa atoa o le Republic of Colombia, ei ai le lautele o 1,141,700 sikuea kilomita (seʻi vagana ai motu ma teritori nofoaga). O loʻo tu i matu sisifo o Amerika i Saute, ma Venesuela ma Pasila i sasaʻe, Ecuador ma Peru i saute, Panama i le itu i matu sisifo, le Sami Caribbean i matu, ma le Vasa Pasefika i sisifo. I le faʻaopopoga i le fanua laugatasi o le talafatai, o le itu i sisifo o se laufanua laugatasi e aofia ai tolu mauga tutusa Cordillera i sisifo, ogatotonu, ma sasaʻe.E tele vaega i le va o mauga, o se faʻasologa o mauga mu i le itu i saute, ma le laufanua laufanua o le pito i lalo o le Vaitafe o Magdalena i matu sisifo. E eseese auala o le vai, ma e salalau lautele vaituloto ma vaʻa. I le itu i sasaʻe o le laufanua valevalenoa o le pito i luga vaitafe o le Amasone ma Orinoco vaitafe, fuafua mo tusa lua vaetolu o le atunuu atoa eria. O le ekueta e sopoʻia le itu i saute, ma o le itu i saute ma sisifo o le fanua laugatasi e iai lona vaomatua vaomatua. I le itu i matu, e faasolosolo ona liu ma avea ma vao vevela ma mago le mutia. O le vaega maugā i le maualuga o 1000-2000 mita o subtropical, 2000-3000 mita o se vevela sone, ma 3000-4500 mita o se alpine mutia. O mauga maualuluga i luga atu o le 4500 mita e ufitia i le kiona i le tausaga atoa. The teritori anamua o le tufatufaina o eria o Chibucha ma isi Initia. Na faʻaititia i le kolone Sipaniolo i le 1536 seneturi ma na faʻaigoaina o New Granada. Na faalauiloa le tutoatasi mai Sepania ia Iulai 20, 1810, ma mulimuli ane taofia. Ina ua maeʻa le au fouvale na taʻitaʻia e Bolivar, le saolotoga o Amerika i Saute, na manumalo i le Taua o Poyaca i le 1819, na iʻu lava ina maua e Colombia le tutoʻatasi. Mai le 1821 i le 1822, faʻatasi ai ma Venesuela, Panama ma Ecuador, na latou fausia le Republic of Colombia, mai le 1829 i le 1830, na solomuli ai Venesuela. I le 1831 na toe faaigoa ai o le New Republic of Granada. I le 1861 na faʻaigoaina o le United States of Colombia. O le atunuu sa faaigoaina o le Republic of Colombia i le 1886. Fuafua a le Atunuʻu: E faatafafa, o le fua faatatau o le umi i le lautele e tusa ma le 3: 2. Mai luga i lalo, tolu fesoʻotaʻiga faʻatapulaʻa o samasama, lanumoana, ma mumu e fesoʻotaʻi. O le samasama vaega nofoia le afa o le fuʻa luga, ma le lanumoana ma le mumu latou nofoia 1/4 o le fuʻa luga. Lanu samasama faʻailoga auro susulu, saito ma tamaoaiga. Punaoa faʻanatura; lanumoana faʻatusa le lanumoana lagi, sami ma vaitafe; mumu faʻailogaina le toto faʻamaligiina e tagata lotonuu mo le tutoʻatasi a le atunuʻu ma le saolotoga a le atunuʻu. i> O le faitau aofai o Colombia e 42.09 miliona (2006). Faatasi ai ma i latou, Indo-Europa fefiloi ituaiga tausinioga mo le 60%, papaʻe mo le 20%, uliuli ma papaʻe tuʻufaʻatasi tuʻufaʻatasiga numera mo le 18%, ma le isi o Initia ma uli. O le aofaʻi o le siʻitia o le faitau aofai o tagata i le tausaga e 1,79%. O le gagana aloaia o le Sipaniolo. Tele o tagata nonofo talitonu i Katoliko. li> Colombia e tamaoaiga i punaoa faanatura, faatasi ai ma koala, suauʻu, ma emeralds o le autu tupe teuina. O faʻatoaga faʻamautuina o koale e tusa ma le 24 piliona tone, o loʻo tulaga muamua i Latina Amerika. O tupe faʻasao o le suauʻu e 1,8 piliona paelo, o faʻaputuga o kesi o loʻo i ai i le 18.7 piliona mita kupita, o loʻo iai muamua le faʻasao o le emerald i le lalolagi, o tupe faʻaalu e maua ai le bauxite e 100 miliona tone, ae o le uranium o loʻo 40,000 tone. I se faʻaopopoga, o loʻo iai tupe teu auro, siliva, limasene, platinum ma uʻamea. O le vaomatua e tusa ma le 49.23 miliona hectares. O Colombia sa avea muamua ma atunuʻu faʻatoʻaga e masani ona gaosia le kofe. I le 1999, na aʻafia ai le faʻafitauli tau tupe a Asia ma isi itu, o le tamaoaiga na paʻu i lalo o le tamaoaiga sili ona leaga i le 60 tausaga. O le tamaoaiga na amata toe faaleleia i le 2000 ma tumau i se maualalo tuputupu ae fua talu mai lena taimi. I le 2003, na faʻatupulaʻia le saoasaoa o le tuputupu aʻe, o le pisinisi fausiaina na faʻaauau pea ona tupuola, o le manaʻoga mo le eletise faʻateleina, o le pisinisi alamanuia tausia se lelei malosiaga, nonogatupe ma pisinisi tumaʻoti faʻateleina, ma auina atu i fafo oloa masani faʻateleina. Colombia o se tasi o taua turisi nofoaga tutotonu i Latina Amerika, ma lana turisi alamanuia ua atinaʻeina lelei. I le 2003, e 620,000 tagata tafafao mai fafo. O nofoaga autu o turisi o: Cartagena, Santa Marta, Santa Fe Bogota, San Andres ma Providencia Islands, Medellin, Guajira Peninsula, Boyaca, ma isi. iulo> |