Ethiopia numera o le atunuʻu +251

Faʻafefea ona vili Ethiopia

00

251

--

-----

IDDnumera o le atunuʻu Faʻailoga taulaganumera telefoni

Ethiopia Faʻamatalaga autu

Taimi i le lotoifale Lou taimi


Sone taimi faʻapitonuʻu Eseesega taimi sone
UTC/GMT +3 itula

latitu / longitude
9°8'53"N / 40°29'34"E
iso faʻailoga
ET / ETH
tupe
Birr (ETB)
Gagana
Oromo (official working language in the State of Oromiya) 33.8%
Amharic (official national language) 29.3%
Somali (official working language of the State of Sumale) 6.2%
Tigrigna (Tigrinya) (official working language of the State of Tigray) 5.9%
Sidam
eletise
Ituaiga d tuai Peretania momono Ituaiga d tuai Peretania momono


fuʻa a le atunuʻu
Ethiopiafuʻa a le atunuʻu
laumua
Addis Ababa
lisi faletupe
Ethiopia lisi faletupe
faitau aofai o tagata
88,013,491
eria
1,127,127 KM2
GDP (USD)
47,340,000,000
telefoni
797,500
Telefoni feaveai
20,524,000
Aofai o Initaneti talimalo
179
Aofaʻi o tagata faʻaaoga Initaneti
447,300

Ethiopia folasaga

O Aitiope o loʻo tu i le fanua laugatasi o Aferika i Sasaʻe i le itu i sautesisifo o le Sami Ulaula, e tuaoi ma Djibouti ma Somalia i sasaʻe, Sudan i sisifo, Kenya i saute, ma Eritrea i le itu i matu, ma lona laueleele e 1,103,600 sikuea kilomita. O le teritori o loʻo pulea e laufanua lauʻeleʻele, o le tele lava e iai i le laufanua o Aitiope. O le ogatotonu ma le itu i sisifo o le vaega taua o le laufanua, e tusa ma le 2/3 o le teritori atoa. O le Great Rift Valley e ui atu i le teritori atoa, ma le averesi o le maualuga o le latalata i le 3000 mita. Ua lauiloa o le "Taualuga o Aferika" , O le laumua o Aitiope, Addis Ababa, o le sili maualuga taulaga i Aferika.

Aitiope, o le igoa atoa o le Federal Democratic Republic o Aitiope, o loʻo tu i le laueleele laugatasi o Aferika i Sasaʻe i le itu i sautesisifo o le Sami Ulaula, e tuaoi ma Djibouti ma Somalia i sasaʻe, Sudan i sisifo, Kenya i saute ma Eritrea i matu. O le teritori e aofia ai le lautele o le 1103600 sikuea kilomita. O le teritori o loʻo pulea e laufanua lauʻeleʻele, o le tele lava e iai i le laufanua o Aitiope. O le ogatotonu ma le itu i sisifo o vaega taua ia o le fanua laugatasi, e tusa ma le 2/3 o le teritori atoa. O le Great Rift Valley e ui atu i le teritori atoa ma le averesi o le maualuga o le latalata i le 3000 mita. Ua lauiloa o le "Taualuga o Aferika" . O le averesi averesi vevela o 13 ° C. I le faʻaopopoga i le laumua o Addis Ababa, o le atunuʻu ua vaevaeina i le iva setete e ituaiga kulupu. Etiopia o se atunuʻu anamua ma 3000 tausaga o le malo. I le amataga o le 975 TLM, Menelik I faʻatuina le Malo o Nubia iinei. I le amataga o le TA, o le malo o Aksum na tulaʻi mai iinei sa avea muamua ma lelei tele nofoaga tutotonu i Aferika. I le 13th-16th senituri TA, na faʻatuina ai e tagata Amharic se malo malosi Abyssinian. Ina ua maeʻa le osofaʻiga a le au Kolone i Sisifo i Aferika i le seneturi lona 15, na paʻu ane Etiopia i se kolone o Peretania ma Italia. I le seneturi lona 16, na osofaʻia taʻitasi e Portugal ma le Emepaea o Ottoman. I le amataga o le seneturi lona 19 na vaeluaina ai i ni vaega eseese. O le osofaʻiga a Peretania i le 1868. Italia na osofaia i le 1890 ma folafola Aikupito o le a "puipuia". I le masina o Mati 1, 1896, na faatoilaloina ai e le ami a Aikupito le vaegaau a Italia .. Ia Oketopa o le tausaga lava lea, na aloaia ai e Italia le tutoatasi o Aikupito ma tutuli esea uma ai le au faakolone i le Taua Lona II a le Lalolagi. Ia Novema 1930, o le Emperor Aitiope Haile Selassie I na nofo i le nofoalii. O le igoa o Aitiope na tatalaina aloaia i le 1941. O lona uiga "o le laueleele e nonofo ai tagata o le la o nonofo ai" i le gagana Eleni anamua. I le masina o Setema 1974, na ave ai e le Komisi Faʻapitoa a le militeri le pule ma faʻateʻa ai le tupu. I le masina o Setema 1987, na faalauiloa mai ai le faavaeina o le Aitiope Temokalasi Temokalasi. Na amata le taua i totonu o Aitiope i le 1988. I le Me 1991, na soloia ai e le malo o Ausetalia Revolutionary Democratic Front le pulega a Mengistu ma faatuina se malo fesuiaʻi ia Iulai o le tausaga lava lea. Ia Tesema 1994, na pasia ai e le Fono Faavae le tulafono fou. I le aso Aukuso 22, 1995, na faavaeina ai le Federal Democratic Republic o Etiopia. Aitiope o lona faitau aofai e 77.4 miliona (numera aloaia i le 2005). E tusa ma le 80 ituaiga o atunuʻu i le atunuʻu, e 54% i latou o Oromo, 24% Amharic, ma 5% Tigray. O isi e aofia ai le Afar, Somali, Gulag, Sidamo ma Voletta. O le Amharic o le gagana galue a le Federasi, ma o le Igilisi e masani ona faʻaaogaina O gagana autu a le atunuʻu o Oromo ma Tigray. 45% o tagata nonofo talitonu i isalama, 40% talitonu i Aitiope Orthodox, ma nai talitonu i lotu Porotesano, Katoliko ma anamua. Addis Ababa, laumua o Aitiope, o loʻo tu i le vanu i le fanua laugatasi tutotonu. I le maualuga o 2350 mita, o le maualuga aʻai taulaga i Aferika. O le faitau aofai o tagata e sili atu i le 3 miliona (o faʻatusa aloaʻia a Aikupito i le 2004). O le Aferika Union o loʻo avea ma ofisa tutotonu i lenei aʻai. I le sili atu ma le selau tausaga talu ai, o lenei nofoaga sa avea pea ma vao. O le faletua o Menelik II o Taito na fausiaina se fale i tafatafa o le vevela vaipuna iinei, o le amataga o le fausiaina o le taulaga, ma mulimuli ane faʻatagaina le mamalu e faʻatau fanua iinei. I le 1887, Menelik II siitia aloaia lona laumua iinei. Ae faimai foi Amharic, Addis Ababa o lona uiga "o le taulaga o fou fugalaau" ma na faia e Queen Taitu. Addis Ababa o loʻo tu i luga o le foothill terraces e faʻataʻamilomiloina e mauga, vaevaeina i ni vaega se lua e tusa ai ma le laufanua o laufanua. E ui lava o le laueleele e latalata i le ekueta, o le tau e malu ma o vaitau e pei o le tautotogo, ma tumutumu tumutumu ma mauga faataamilo i le taulaga. O le vaaiga i le taulaga e matagofie, o magaala e le gaogao i luga o mauga, ma o auala e tumu i fugalaʻau uiga ese; o laau eucalyptus i soo se mea, manifinifi ma manifinifi, lanumeamata ma lauolaola, ma toʻulu lau tafatolu laulaʻau, o le lanu e fai sina malulu, ma e pei o le ofe na ufiufi i le kulimi. , O se vaʻaiga tulaga ese o lenei 'aʻai. O le Addis Ababa o le tamaoaiga o Aitiope. Sili atu i le afa o pisinisi i le atunuʻu ua faʻatauaina i sautesisifo o le 'aʻai, ma o le itu i saute o tuāʻoi o nofoaga tau alamanuia. O loʻo iai le fale faʻatau kofe ile taulaga. O se auala tele ma nofoaafi felauaiga hub, ma vaalele fesoʻotaʻi taulaga ma atunuʻu i atunuʻu i Aferika, Europa ma Asia.