Aiselani numera o le atunuʻu +354

Faʻafefea ona vili Aiselani

00

354

--

-----

IDDnumera o le atunuʻu Faʻailoga taulaganumera telefoni

Aiselani Faʻamatalaga autu

Taimi i le lotoifale Lou taimi


Sone taimi faʻapitonuʻu Eseesega taimi sone
UTC/GMT 0 itula

latitu / longitude
64°57'50"N / 19°1'16"W
iso faʻailoga
IS / ISL
tupe
Krona (ISK)
Gagana
Icelandic
English
Nordic languages
German widely spoken
eletise
Ituaiga c European 2-pin Ituaiga c European 2-pin
F-ituaiga Shuko plug F-ituaiga Shuko plug
fuʻa a le atunuʻu
Aiselanifuʻa a le atunuʻu
laumua
Reykjavik
lisi faletupe
Aiselani lisi faletupe
faitau aofai o tagata
308,910
eria
103,000 KM2
GDP (USD)
14,590,000,000
telefoni
189,000
Telefoni feaveai
346,000
Aofai o Initaneti talimalo
369,969
Aofaʻi o tagata faʻaaoga Initaneti
301,600

Aiselani folasaga

O Iceland o le atunuu pito pito i sisifo o Europa, o loʻo tu i le ogatotonu o le Vasa Atalani i Matu, latalata ile Arctic Circle, e aofia ai le 103,000 sikuea kilomita ma e 8,000 sikuea kilomita e fai ai, ma avea ai ma motu lona lua lona tele i Europa. O le talafatai e tusa ma le 4970 kilomita le umi, tolu-kuata o le eria atoa o se laufanua laufanua, ma le tasi valu lona valu e ufitia i vaʻaiga aisa. Toetoe o le atunuu atoa o Iceland e fausia i luga o maugamu. O le tele o eleele e le mafai ona galueaina, o le atunuu e sili ona vevela vaipuna i le lalolagi, o lea ua taua ai o le atunuu o aisa ma afi, ma le tele o punavai, afu, vaituloto ma vaitafe vave. Ilei e iai se tau malulu i le sami, e feliuliuaʻi, ma le aurora e vaaia i le tautoulu ma le amataga o le taumalulu.

Iceland, le igoa atoa o le Republic of I Islandia, aofia ai le lautele o le 103,000 sikuea kilomita. O le atunuu pito i sisifo o Europa, o loʻo tu i le ogatotonu o le Vasa Atalani i Matu, latalata ile Arctic Circle, e aofia ai le 8,000 sikuea kilomita ma o le lona lua o motu tele i Europa. O le gataifale e tusa ma le 4970 kilomita le umi. Tolu-kuata o le teritori atoa o se laufanua laugatasi ma le maualuga o le 400-800 mita, o le tasi-valu e ufitia e glaciers. E sili atu i le 100 maugamu, aofia ai ma le sili atu i le 20 maugamu ola. O le maugamu o Warnadalshenuk o le tumutumu maualuga lea i le atunuʻu, ma lona maualuga e 2119 mita. Toetoe lava atoa le atunuu o I Islande e fausia i luga o maugamu maugala, o le tele o fanua e le mafai ona galueaina, o loʻo i ai le sili ona vevela vaipuna i le lalolagi, o lea ua taʻua o le aisa ma le afi. E tele vaipuna, afu, vaituloto ma vaitafe televave.O le vaitafe sili ona tele, le Vaitafe o Syuersao, e 227 kilomita le umi. O Iceland e iai lona tau malulu i le sami, e feliuliuai. Ona o le malosiaga o le Vaitafe o le Fagaloa, e sili atu le agamalu nai lo isi nofoaga i le tutusa latitude. O le susulu o le la e umi, o le susulu o le la e matua pupuʻu. Aurora mafai ona vaʻaia i le tautoulu ma le amataga o le taumalulu. Ua vaevaeina le atunuu i itumalo e 23, 21 itumalo ma 203 aulotu. Ile faaiʻuga o le lona 8 senituri, na muamua siitia ane monike a Irish i I Island. I le afa lona lua o le 9th seneturi, na amata ona malaga mai Nouei i I Island. O le Palemene ma le Malo o Iceland na faavaeina i le 930 AD. I le 1262, sa sainia e Iceland ma Nouei se maliega, ma o minisita o le Islandia e ana ia Nouei. I le 1380 o Bing ma Nouei sa i lalo o le pulega a Tenimaka. Mauaina tutoʻatasi totonu i totonu 1904. I le 1918, na sainia ai e Bingdan le tulafono a le malo tele e faʻapea ai o Bing o se malo silisili, ae o mataupu i fafo o loʻo faʻatonutonu lava e Tenimaka. I le 1940, Tenimaka na nofoia e Siamani ma le faʻalavelave i le va o Bingdan ma Dan na motusia. O le tausaga lava lea na tu ai le 'au a Peretania i le aisa, ae o le tausaga na sosoʻo ai, na suia ai e le' au a Amerika le 'au a Peretania i le aisa. Iuni 16, 1944, na faʻalauiloa aloaia ai e le Ice Council le faʻateʻaina o le Ice Dan Alliance, ma na faʻatuina le Republic of Iceland i le aso 17. Auai i Malo Aufaatasi i le 1946 ma avea ma sui o le NATO i le 1949. Fuafua le fuʻa a le malo: E faʻatafafā ma le fua faʻatatau o le umi i le lautele o le 25:18. O le eleele fuʻa e lanumoana, ma o koluse mumu ma papaʻe vaevaeina luga luga o le fuʻa i vaega e fa: lua tutusa sikuea lanumoana ma lua tutusa lanumoana faatafafā. Lanumoana e fai ma sui o le sami ae o le paʻepaʻe e faʻatusalia le kiona. Lanumoana ma paʻepaʻe o lanu a le atunuʻu o I Islandia, o loʻo atagia mai ai uiga o le siʻosiʻomaga masani a Iceland, o lona uiga, i le lagi lanumoana ma le sami, "aisa fanua" -Na faʻatulaʻi mai Island. O Iceland sa avea ma teritori o Nouei talu mai le 1262 ma sa i lalo o le pulega a Tenimaka i le senituri lona 14. O le mea lea, o le koluse mamanu i luga o le fuʻa na maua mai le fuʻa fuʻa Denmark, faʻailoa mai le sootaga i le va o Iceland ma Nouei ma Tenimaka i le talafaʻasolopito o I Island. I Islandia e i ai le faitau aofai o 308,000 (2006). Ole toʻatele o tagata Icelandic ma e auai i le ituaiga Siamani. I Islandic o le gagana aloaia, ma le Igilisi o le gagana masani. 85.4% o tagata nonofo talitonu i le Lotu Luteru.