Obala Bjelokosti je zemlja u kojoj dominira poljoprivreda, proizvodeći kakao, kavu, uljanu palmu, gumu i druge tropske gotovine. Obala Bjelokosti prostire se na više od 320.000 četvornih kilometara i nalazi se u zapadnoj Africi, na zapadu se graniči s Liberijom i Gvinejom, a na sjeveru graniči s Liberijom i Gvinejom. Smješteno je uz Mali i Burkinu Faso, na istoku je povezano s Ganom, a na jugu omeđeno Gvinejskim zaljevom, a obalna linija duga je oko 550 kilometara. Teren se blago spušta od sjeverozapada prema jugoistoku.Sjeverozapad je planina Manda i planine Qiuli, sjever je niska visoravan, a jugoistok je obalna ravnica lagune.Ima tropsku klimu.

Pregled

Obala Bjelokosti, puni naziv Republike Obala Bjelokosti, nalazi se u zapadnoj Africi, na zapadu graniči sa Liberijom i Gvinejom, a na sjeveru s Malijem i Burkinafom Smješten je uz Sokol, povezan je s Ganom na istoku i Gvinejskim zaljevom na jugu, a obalna linija duga je oko 550 kilometara. Teren se blago naginje od sjeverozapada prema jugoistoku. Sjeverozapad je planina Manda i planine Chuli s nadmorskom visinom od 500-1000 metara, sjever je niska visoravan s nadmorskom visinom od 200-500 metara, a jugoistok je obalna ravnica lagune s nadmorskom visinom manjom od 50 metara. Planina Nimba (granica između Kochija i Gvineje) je 1.752 metra nadmorske visine, najviši vrh u cijeloj zemlji. Glavne su rijeke Bondama, Comoe, Sasandra i Cavalli. Ima tropsku klimu. Južno od 7 ° S geografske širine je tropska prašumska klima, a sjeverno od 7 ° S geografske širine je tropska travnjačka klima.

Nacionalno stanovništvo je 18,47 milijuna (2006.). U zemlji postoji 69 etničkih skupina, podijeljenih u 4 glavne etničke skupine: obitelj Akan činila je oko 42%, obitelj Mandi oko 27%, obitelj Walter oko 16%, a obitelj Kru oko 15%. Svaka etnička skupina ima svoj vlastiti jezik, a Diula (bez teksta) koristi se u većini dijelova zemlje. Službeni jezik je francuski. 38,6% stanovnika vjeruje u islam, 30,4% vjeruje u kršćanstvo, 16,7% nema vjerska uvjerenja, a ostatak vjeruje u primitivne religije.

Politički glavni grad Yamoussoukro (Yamoussoukro), s 299 000 stanovnika (2006). Abidjan, ekonomski glavni grad, ima 2.878 milijuna stanovnika (2006.). Temperatura je najviša od veljače do travnja, s prosjekom od 24-32 ℃, au kolovozu je najniža temperatura, s prosječno 22-28 ℃. 12. ožujka 1983. Ko je odlučio premjestiti glavni grad u Yamoussoukro, ali vladine agencije i diplomatske misije i dalje ostaju u Abidjanu.

Zemlja je podijeljena na 56 provincija, 197 gradova i 198 županija. U lipnju 1991. kuvajtska vlada podijelila je čitav teritorij na 10 upravnih jurisdikcija, od kojih svaka ima nekoliko provincija pod svojom jurisdikcijom. Guverner glavnog grada nadležan je za koordinaciju okruga, ali ne i za administrativnu agenciju prvog stupnja. Promijenjena je u 12 nadležnosti u srpnju 1996., 16 u siječnju 1997. i 19 u 2000.

Obala Bjelokosti prevela je Obalu Bjelokosti prije 1986. godine. Prije invazije zapadnih kolonista, na tom su se području uspostavila neka mala kraljevstva, poput Kraljevine Gongge, Kraljevine Indenier i Kraljevine Assini. U 11. stoljeću nove ere, grad Gongge koji su na sjeveru uspostavili Senufosi bio je jedno od trgovačkih središta Sjever-Jug u Africi u to vrijeme. Od 13. do 15. stoljeća sjeverni dio Kobea pripadao je carstvu Mali. U drugoj polovici 15. stoljeća portugalski, nizozemski i francuski kolonisti napadali su jednog za drugim. Opljačkani bjelokost i robovi, obalno područje činilo je poznato tržište od bjelokosti. Portugalski kolonisti nazvali su to mjesto Côte d’Ivoire 1475. godine (što znači Obala Bjelokosti). Francuski je protektorat postao 1842. godine. U listopadu 1893. francuska vlada donijela je dekret kojim je podružnica identificirana kao autonomna kolonija Francuske. Obitelj je uključena u francusku zapadnu Afriku 1895. godine. Klasificiran je kao prekomorski teritorij Francuske 1946. godine. Postala je "poluautonomna republika" 1957. godine. U prosincu 1958. postala je "autonomna republika" u okviru "Francuske zajednice". Neovisnost je proglašena 7. kolovoza 1960., ali je ostala u "Francuskoj zajednici".

Državna zastava: Pravokutna je s omjerom duljine i širine 3: 2. Površina zastave sastoji se od tri paralelna i jednaka okomita pravokutnika, koji su narančaste, bijele i zelene boje slijeda slijeva udesno. Narančasta predstavlja tropsku preriju, bijela simbolizira jedinstvo sjevera i juga, a zelena djevičansku šumu u južnoj regiji. Tri boje narančaste, bijele i zelene tumače se kao: nacionalno domoljublje, mir i čistoća i nada u budućnost.

Broj stanovnika je 18,1 milijuna (2005.). U zemlji postoji 69 etničkih skupina, uglavnom podijeljenih u 4 glavne etničke skupine, a službeni jezik je francuski. 40% stanovništva zemlje vjeruje u islam, 27,5% vjeruje u katoličanstvo, a ostatak vjeruje u fetišizam.

Nakon neovisnosti, Obala Bjelokosti provodila je slobodni ekonomski sustav usredotočen na „liberalni kapitalizam“ i „Obala Bjelokosti“. Glavna nalazišta minerala su dijamanti, zlato, mangan, nikal, uran, željezo i nafta. Dokazane rezerve nafte iznose oko 1,2 milijarde tona, rezerve prirodnog plina su 15,6 milijardi kubika, željezne rude 3 milijarde tona, boksita 1,2 milijarde tona, nikla 440 milijuna tona, a mangana 35 milijuna tona. Šumsko područje je 2,5 milijuna hektara. Vrijednost industrijske proizvodnje čini oko 21% BDP-a.

Prehrambena industrija glavni je industrijski sektor, slijedi tekstilna industrija pamuka, kao i industrija prerade nafte, kemijske industrije, građevinskog materijala i prerade drveta. Proizvodnja nafte i prirodnog plina naglo se povećavala posljednjih godina.

Poljoprivreda igra ključnu ulogu u nacionalnom gospodarstvu, a njezina vrijednost proizvodnje iznosi oko 30% BDP-a. Izvoz poljoprivrede čini 66% ukupnih prihoda od izvoza. Površina obradivog zemljišta iznosi 8,02 milijuna hektara, a 80% radne snage u zemlji bavi se poljoprivrednom proizvodnjom.

Gotovine zauzimaju važno mjesto. Kakao i kava dvije su glavne gotovine, a površina sadnje čini 60% obradivih površina zemlje. Proizvodnja i izvoz kakaa zauzimaju prvo mjesto u svijetu, s prihodima od izvoza koji čine 45% ukupnog izvoza zemlje. Proizvodnja kave sada zauzima četvrto mjesto u svijetu i prvo u Africi. Proizvodnja sjemenskog pamuka zauzima treće mjesto u Africi, a proizvodnja palme prvo u Africi i treće u svijetu.

Od 1994. godine povećao se i izvoz tropskog voća, uglavnom banana, ananasa i papaje.

Šumskih resursa ima u izobilju, a drvo je nekoć bilo treći najveći izvozni proizvod. Stočarska industrija je nerazvijena. Perad i jaja u osnovi su samodostatni, a polovica mesa se uvozi. Vrijednost ribarske proizvodnje čini 7% ukupne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje. Obratite pažnju na razvoj turizma i razvoj turističkih resursa.