O le Côte dʻIvoire o se atunuʻu o loʻo pulea e faʻatoʻaga, gaosia le koko, kofe, suauʻu pama, paʻu ma isi mea totino. O Côte dʻIvoire e aofia ai le sili atu i le 320,000 sikuea kilomita ma o loʻo tu i sisifo o Aferika, e tuaoi ma Liberia ma Guinea i sisifo. E felataʻi ma Mali ma Burkina Faso, e fesoʻotaʻi ma Kana i sasaʻe, ma e tuaoi ma le Fagaloa o Guinea i le itu i saute, o le talafatai e tusa ma le 550 kilomita le umi. O laufanua lafulafua e faʻasolo laʻitiiti mai le matusasaʻe sisifo i le itu i sautesisifo, ma Manda Mountains ma Qiuli Mountains i matu sisifo, maualalalo laugatasi i matu, ma fanua laugatasi o le aloalo i le itu sautesasaʻe. E i ai le tau vevela. li> Côte dʻIvoire, o le igoa atoa o le Republic of Côte dʻIvoire, o loʻo tu i sisifo o Aferika, e tuaoi ma Liberia ma Guinea i sisifo, ma Mali ma Burkinafa i matu E felataʻi ma Sokol, e fesoʻotaʻi ma Kana i le itu i sasaʻe ma le Fagaloa o Guinea i le itu i saute. O le laufanua o le laueleele e malifa laitiiti mai i matu sisifo i sautesisifo. O le itu i matu sisifo o le Mauga Manda ma le Mauga o Chuli ma lona maualuga e 500-1000 mita, o le itu i matu o se maualuluga laugatasi ma le maualuga o le 200-500 mita, ma o le itu i sautesasae o se matafaga laugatasi i lalo o le 50 mita. Nimba Mountain (o le tuaoi i le va o Kochi ma Guinea), o le tumutumu maualuga i le teritori atoa, 1,752 mita i luga atu o le sami. O vaitafe autu o Bondama, Comoe, Sasandra ma Cavalli. E i ai se tau vevela. O le itu i saute o le 7 ° N o le latitu o le tau vaomatua, ma i matu o le 7 ° N latitu o le vevela o le mutia. < O le laumua faaupufai o Yamoussoukro (Yamoussoukro), ma lona faitau aofai e 299,000 (2006). O Abidjan, o le tamaoaiga o le tamaoaiga, ei ai le faitau aofai o 2.878 miliona (2006). Ole vevela e maualuga atu mai ia Fepuari ia Aperila, ma le averesi o le 24-32 ℃; ia Aukuso, o le vevela e aupito maualalo, ma le averesi o le 22-28 ℃. O Mati 12, 1983, na filifili ai Ko e siitia le laumua i Yamoussoukro, ae o ofisa o le malo ma ofisa faalemalo o loo tumau pea i Abidjan. i> p i> Ua vaevaeina le atunuu i 56 itumalo, 197 aai ma 198 itumalo. O Iuni i le 1991, na vaevaeina ai e le malo o Kuwaiti le teritori atoa i pulega faʻataʻitaʻi e 10, ma e tofu le malo ma le tele o itumalo i lalo o lana pulega. O le kovana o le laumua o le pulega e gafa ma le faʻamaopoopoina o le itumalo, ae le o se pulega faʻapitoa. Na suia i pulega faafaamasinoga e 12 ia Iulai 1996, 16 ia Ianuari 1997, ma le 19 i le 2000. i a> Côte dʻIvoire na faaliliuina Ivory Coast i luma o le 1986. Ae le i osofaia e le au kolone i Sisifo, sa faatuina ni malo laiti i le teritori, pei o le Malo o Gongge, le Malo o Indenier, ma le Malo o Assini. I le 11th senituri TA, o le Aai o Gongge na faʻatuina e le Senufos i matu o se tasi o North-South trade centres o Aferika i lena taimi. Mai le 13th i le 15th seneturi, o le itu i matu o Kobe o le Mali Empire. I le afa lona lua o le seneturi lona 15, na osofaʻia ai e le au Potukale, Holani, ma Farani le au kolone. Faʻaleagaina nifo elefane ma pologa, o le talafatai na fausia ai se maketi nifo o nifo nifo nifo nifo nifo nifo nifo elefane. Na faaigoa e le au Potukale le nofoaga o Côte dʻIvoire i le 1475 (o lona uiga o Ivory Coast). Na avea ma Farani puipuia i le 1842. Ia Oketopa 1893, na pasia ai e le malo o Farani se tulafono, ma faʻailoaina le lala o se malo tutoatasi o Farani. O le aiga na aofia i Farani Aferika i Sisifo i le 1895. Na faʻavasegaina o se teritori i fafo o Farani i le 1946. Na avea ma "semi-autonomous Republic" i le 1957. Ia Tesema 1958, na avea ma "malo tutoʻatasi" i totonu o le "French Community". Tutoʻatasi na folafolaina ia Aukuso 7, 1960, ae na tumau pea i le "Farani Community". i> fuʻa < A maeʻa le tutoʻatasi, na faʻatinoina e Côte dʻIvoire se polokalame tau tamaoaiga saoloto e faʻatotonugalemuina i le "liberal capitalism" ma le "Côte dʻIvoire". O le autu faʻaputuga tupe minerale o taimane, auro, manganese, limasene, uranium, uʻamea ma suauʻu. O le faʻamaoniga suauʻu faʻamaonia e tusa ma le 1.2 piliona tone, o faʻasao kesi o le 15.6 piliona mita kupita, o le uʻamea o le 3 piliona tone, o le bauxite e 1.2 piliona tone, o le limasene e 440 miliona tone, ma le manganese e 35 miliona tone. O le vaomatua o le 2.5 miliona hectares. O le tau o oloa gaosi e tusa o le 21% o le tamaoaiga. li> i> O le gaosiina o meaʻai o loʻo avea ma vaega autu o pisinisi, sosoʻo mai ai ma le gaosiga o ie vavae, faʻapea foi ma le faʻamamaina o le suauʻu, vailaʻau, mea fau fale ma fale gaosi laupapa. O le gaosiga o le suauʻu ma le kesi natura ua faʻateleina vave i tausaga talu ai nei. i> f < > Talu mai le 1994, ua faʻateleina foʻi le faʻatauina atu o fualaʻau 'aina i fafo, e tele lava i faʻi, paina ma papaya. i> fulufaʻiga o le vaomatua e tele, ma o fafie na avea ma lona tolu sili ona tele oloa auina atu i fafo. O le pisinisi lafumanu e le o atinaeina. Moa ma fuamoa e masani lava a tutoʻatasi, ma le afa o aano o manufasi e aumai i fafo. O le tau o mea fagota o loʻo maua mai ai le 7% o le aofaʻi o faʻatoaga. Faʻalogo totoʻa i le atinaʻe o turisi ma le atinaʻe o turisi alagaʻoa. i> |