O Lepanona e aofia ai le lautele o le 10,452 kilomita faatafafa. E tusa ai ma le laufanua, o le teritori atoa e mafai ona vaevaeina i le fanua laugatasi o le talafatai, o atumauga Lepanona i le itu i sasaʻe o le fanua laugatasi o le talafatai, o le Vanu o Bekaa i le itu i sasaʻe o Lepanona ma le Aneti-Lepanona mauga i sasae. O le Mauga o Lepanona e tafe atu i totonu o le laueleele atoa, ma le tele o vaitafe e tafe i sisifo i le Metitirani, ma ei ai lona tau vevela Metitirani. O Lepanona, o le igoa atoa o le Republic of Lebanon, e aofia ai le lautele o le 10,452 sikuea kilomita. Nofoaga i sasaʻe o le talafatai o le Metitirani i saute sisifo o Asia. E tuaoi ma Suria i sasaʻe ma matu, Palesitina i saute, ma le Metitirani i sisifo. O le talafatai e 220 kilomita le umi. E tusa ai ma le laufanua, o le teritori atoa e mafai ona vaevaeina i le fanua laugatasi o le talafatai; o atumauga Lepanona i le itu i sasaʻe o le fanua laugatasi o le talafatai; o le vanu Bekaa i le itu i sasae o Lepanona ma le Aneti-Lepanona mauga i sasae. O le Mauga o Lepanona e ui atu i le teritori atoa, ma o le Kurnet-Sauda Mountain e 3083 mita i luga atu o le sami, o le tumutumu maualuga lea i Lepanona. E tele vaitafe e tafe sisifo i le Sami Metitirani. O le vaitafe o Litani o le vaitafe sili ona umi i le atunuʻu. O Lepanona e i ai le tau vevela o le Metitirani. i> Lebanona e i ai lona faitau aofai e 4 miliona (2000). O le toʻatele o tagata Arapi, faʻapea foʻi ma tagata Armenia, Take, ma Eleni. O le Arapi o le gagana a le atunuʻu, ma Farani ma Igilisi e masani ona faʻaaogaina. E tusa ma le 54% o tagata nonofo talitonu i le lotu Isalama, e tele lava i le Shia, Sunni ma Druze; 46% e talitonu i le faʻakerisiano, mafuli i le Maronite, Greek Orthodox, Roman Catholic ma le Armenian Orthodox. li> Autu o Beirut o Beirut o le laumua o Lepanona. O le 'aʻai o se' aʻai foʻi i le sami e taʻutaʻua i ona fausaga faʻavae ma lona siʻosiʻomaga matagofie. O le taulaga aofia ai se vaega o 67 sikuea kilomita. E i ai le tau Metitirani ma se tau mafanafana, ma le averesi faʻasologa o le vevela o le 21 ° C, o sina tamaʻi tausaga o le vevela eseesega, ma timuga taumalulu. O le averesi aupito maualuga vevela i Iulai o 32 ℃, ma le averesi maualalo vevela i Ianuari o 11 ℃. O le upu "Beirut" e mafua mai le upu Phoenician "Belitus", o lona uiga "o le taulaga o tele vaieli", ma o nisi anamua vaieli i Beirut o loʻo faʻaaogaina pea i aso nei. O le faitau aofai e 1.8 miliona (2004), ma le tasi vaetolu o tagata o loʻo nonofo i Sunni, o isi e aofia ai Armenian Orthodox, Orthodox, Katoliko, ma Shiite Mosalemi. Tamaiti laiti aofia Armenians, Palesitina ma Suria. i> I le amataga o le Neolithic Age, sa nonofo tagata i le talafatai ma mato o Beirut. I le vaitaimi o tagata Foinie, o Beirut na amata avea o se taulaga, o se taulaga taua taua i lena taimi ma sa lauiloa i le lalagaina o pisinisi, lolomiina ma valiina falegaosimea, ma kamupani fai uamea. I le vaitaimi Eleni, o le vaegaʻau a Alesana le Sili na faamautu i Beirut i le 333 TLM, ma tuuina atu i le taulaga uiga o le malo Eleni. O le tamaoaiga o Beirut na oʻo i lona tumutumuga i le taimi o le Emepaea o Roma, ma Romanesque sikuea, fale faʻafiafia, malae taʻalo, ma fale taele na laina laina. O Beirut na faʻatamaia e mafuiʻe malolosi ma galulolo i le 349 TA ma le 551 TA. I le 635 TA, na nofoia ai e tagata Arapi ia Beirut. O le Crusaders na pueina Beirut i le 1110, ma i le 1187, na toe maua mai ai e le alii lauiloa o Arapi, o Saladin. Seʻia oʻo i le iʻuga o le Taua Muamua a le Lalolagi, na avea Beirut ma vaega o le Malo o Ottoman, ae maise lava ina ua maeʻa siitia e le Malo o Ottoman le malo faʻaitumalo i Beirut, o le taulaga na faʻaauau pea ona faʻalauteleina. I le maeʻa ai o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, ae maise le maeʻa o le tutoʻatasi a Lepanona, o le fausiaina o taulaga i totonu o Beirut na fausia e ala i le saʻo ma tuaoi, ua avea ma nofoaga tau tupe, turisi ma tala fou o le itu i Sasaʻe tutotonu, ma ua taʻutaʻua ona o le toe auina atu i fafo. A o le i amataina le taua a le malo, o se nofoaga lauiloa o pisinisi, tupe, femalagaaiga, tagata tafafao maimoa ma lolomi ma lolomiina i Sasaʻe tutotonu, ma e iai lona igoa taʻutaʻua o le Pale i Sasaʻe. I le Beirut, o loʻo iai puipui o Roma, malumalu, vaitaʻele, ma mosque mai le Ottoman Empire. I Biblos, sili atu ma le 30 kilomita i matu o Beirut, e mafai lava ona e vaʻai atu i se nuu o Foinie ma toega o maota o Roma, malumalu, fale, faleoloa, ma fale faʻafiafia. Faʻatasi ai ma le tele o faʻamanatuga, o le sili ona matagofie mo tagata tafafao maimoa o le malumalu ua faʻaigoaina o le Baalbek, sili atu ma le 80 kilomita i matu sasaʻe o Beirut, o se tasi o faʻamanatu sili ona lauiloa i le lalolagi. li> |