Ekvatorijalna Gvineja Osnovne informacije
| Lokalno vrijeme | Tvoje vrijeme |
|---|---|
|
|
|
| Lokalna vremenska zona | Razlika u vremenskoj zoni |
| UTC/GMT +1 sat |
| zemljopisna širina / zemljopisna dužina |
|---|
| 1°38'2"N / 10°20'28"E |
| iso kodiranje |
| GQ / GNQ |
| valuta |
| Franc (XAF) |
| Jezik |
| Spanish (official) 67.6% other (includes French (official) Fang Bubi) 32.4% (1994 census) |
| struja |
 Tip c Europski 2-pinski |
| nacionalna zastava |
|---|
 |
| kapital |
| Malabo |
| popis banaka |
| Ekvatorijalna Gvineja popis banaka |
| stanovništvo |
| 1,014,999 |
| područje |
| 28,051 KM2 |
| GDP (USD) |
| 17,080,000,000 |
| telefon |
| 14,900 |
| Mobitel |
| 501,000 |
| Broj internetskih domaćina |
| 7 |
| Broj korisnika Interneta |
| 14,400 |
Ekvatorijalna Gvineja Uvod
|
Ekvatorijalna Gvineja prostire se na površini od 28051,46 četvornih kilometara i nalazi se u Gvinejskom zaljevu u središnjoj i zapadnoj Africi, a sastoji se od područja rijeke Munni na kopnu i otoka Bioko, Annoben, Corisco i drugih otoka u Gvinejskom zaljevu. Područje rijeke Muni graniči se s Atlantskim oceanom na zapadu, Kamerunom na sjeveru i Gabonom na istoku i jugu. Ekvatorijalna Gvineja ima ekvatorijalnu klimu prašume s obalom od 482 kilometara. Obala je duga i uska ravnica, obala je ravna, malo je luka, a unutrašnjost je visoravan.Srednji planinski lanac dijeli područje rijeke Muni na rijeku Benito na sjeveru i rijeku Utamboni na jugu. Ekvatorijalna Gvineja, puni naziv Republike Ekvatorijalna Gvineja, nalazi se u Gvinejskom zaljevu u središnjoj i zapadnoj Africi. Sastoji se od područja rijeke Munni na kopnu i otoka Bioko, Annoben, Corisco i drugih otoka u Gvinejskom zaljevu. Područje rijeke Muni graniči se s Atlantskim oceanom na zapadu, Kamerunom na sjeveru i Gabonom na istoku i jugu. Obala je duga 482 kilometara. Obala je duga i uska ravnica s ravnom obalom i malo luka. Unutrašnjost je visoravan, uglavnom 500-1000 metara nadmorske visine. Središnje planine dijele područje rijeke Muni na rijeku Benito na sjeveru i rijeku Utamboni na jugu. Svaki je otok vulkanski otok, koji je produžetak kamerunskog vulkana u Gvinejskom zaljevu. Na otoku Biokko ima mnogo izumrlih vulkana, a vrh Stiebel u središtu nalazi se na 3007 metara nadmorske visine, najvišoj točki u zemlji. Glavna rijeka je rijeka Mbini. Pripada ekvatorijalnoj prašumskoj klimi. Nacionalno stanovništvo je 1,014 milijuna (prema popisu iz 2002). Glavna plemena su Fang (oko 75% stanovništva) na kopnu i Bubi (oko 15% stanovništva) koji žive na otoku Bioko. Službeni jezik je španjolski, francuski je drugi službeni jezik, a nacionalni jezici su uglavnom Fang i Bubi. 82% stanovnika vjeruje u katoličanstvo, 15% vjeruje u islam, a 3% vjeruje u protestantizam. Krajem 15. stoljeća portugalski kolonijalisti napali su obalna područja Gvinejskog zaljeva i otoke Bioko, Corisco i Annoben. Španjolska je okupirala otok Bioko 1778., područje rijeke Munni 1843. i uspostavila kolonijalnu vlast 1845. 1959. podijeljena je u dvije prekomorske provincije Španjolske. U prosincu 1963. zapadne su vlasti održale referendum u Ekvatorijalnoj Gvineji i donijele propise o "unutarnjoj autonomiji". "Interna autonomija" provedena je u siječnju 1964. godine. Neovisnost je proglašena 12. listopada 1968. godine i imenovana je Republika Ekvatorijalna Gvineja. Državna zastava: Pravokutna je s omjerom duljine i širine 5: 3. Na bočnoj strani bandere nalazi se plavi jednakokraki trokut, a s desne strane tri paralelne široke trake. Od vrha do dna tri su boje zelene, bijele i crvene. U središtu zastave nalazi se nacionalni amblem. Zelena simbolizira bogatstvo, bijela simbolizira mir, crvena duh borbe za neovisnost, a plava ocean. Jedna od najmanje razvijenih zemalja na svijetu, s dugoročnim ekonomskim poteškoćama. Plan gospodarskog restrukturiranja proveden je 1987. godine. Nakon početka razvoja nafte 1991. godine, gospodarstvo se preokrenulo. Godine 1996. iznio je ekonomsku politiku koja se temelji na poljoprivredi i usredotočuje se na naftu kako bi promovirala razvoj drvno-prerađivačke industrije. Prosječna godišnja stopa gospodarskog rasta od 1997. do 2001. dosegla je 41,6%. Potaknuto razvojem nafte i izgradnjom infrastrukture, gospodarstvo i dalje održava dobar zamah brzog rasta. |