Republic o le Kongo numera o le atunuʻu +242

Faʻafefea ona vili Republic o le Kongo

00

242

--

-----

IDDnumera o le atunuʻu Faʻailoga taulaganumera telefoni

Republic o le Kongo Faʻamatalaga autu

Taimi i le lotoifale Lou taimi


Sone taimi faʻapitonuʻu Eseesega taimi sone
UTC/GMT +1 itula

latitu / longitude
0°39'43 / 14°55'38
iso faʻailoga
CG / COG
tupe
Franc (XAF)
Gagana
French (official)
Lingala and Monokutuba (lingua franca trade languages)
many local languages and dialects (of which Kikongo is the most widespread)
eletise
Ituaiga c European 2-pin Ituaiga c European 2-pin

fuʻa a le atunuʻu
Republic o le Kongofuʻa a le atunuʻu
laumua
Brazzaville
lisi faletupe
Republic o le Kongo lisi faletupe
faitau aofai o tagata
3,039,126
eria
342,000 KM2
GDP (USD)
14,250,000,000
telefoni
14,900
Telefoni feaveai
4,283,000
Aofai o Initaneti talimalo
45
Aofaʻi o tagata faʻaaoga Initaneti
245,200

Republic o le Kongo folasaga

O Kongo (Brazzaville) e aofia ai le 342,000 sikuea kilomita. O loʻo tu i le ogatotonu ma sisifo o Aferika. E tuaoi ma Congo (DRC) ma Angola i sasaʻe ma saute, Aferika Tutotonu ma Cameroon i matu, Gabon i sisifo, ma le Atelani Atika i sautesisifo. O le talafatai e sili atu i le 150 kilomita le umi. O le matusasaʻe o se fanua laugatasi 300 mita i luga atu o le sami, o le vaega lea o le Lafua o Kongo, o le itu i saute ma matu sisifo o laufanua laugatasi, o le itu i sautesisifo o eleele maualalalo i le talafatai, ma le Mauga o Mayongbe i le va o fanua laugatasi ma laueleele maualalalo i le talafatai. O le itu i saute e iai le tau vevela i le vao, ma le ogatotonu ma le itu i matu o loʻo iai le tau timuga o le vaomatua ma le maualuga o le vevela ma le maualuga o le susu. Kongo lautele, le igoa atoa o le Ripapelika o Kongo, e aofia ai le lautele o le 342,000 sikuea kilomita. O loʻo tu i Aferika tutotonu ma sisifo, ma Kongo (Kinshasa) ma Angola i sasaʻe ma saute, Aferika Tutotonu ma Cameroon i matu, Gabon i sisifo, ma le Vasa Atalani i sautesisifo O le talafatai e sili atu i le 150 kilomita le umi. O le matusasaʻe o se fanua laugatasi ma le maualuga o le 300 mita, o le vaega lea o le Lafua o Kongo; o le itu i saute ma matu sisifo o fanua laugatasi ma le maualuga o le 500-1000 mita; o le itu i sautesisifo o se laueleele maualalo i le talafatai; i le va o le laugatasi ma le laueleele maualalo o le sami o le Mayongbe Mountain. Vaega o le Vaitafe o Congo (Zaire River) ma ona vaitafe o le vaitafe o Ubangi o le vaitafe tuaoi ma le Temokalasi Republic o Kongo. O vaitafe o le vaitafe o Congo i le teritori e aofia ai le Vaitafe o Sanga ma le Vaitafe o Likuala, ma le vaitafe o Kuylu e ulu toatasi i le sami. O le itu i saute e iai le tau vevela i le vao, ma le ogatotonu ma le itu i matu o loʻo iai le tau timuga o le vaomatua ma le maualuga o le vevela ma le maualuga o le susu.

Ua vaevaeina le Kongo i le 10 itumalo, 6 itumalo ma 83 itumalo. I le faaiuga o le seneturi lona 13 ma le amataga o le seneturi lona 14, na faatuina ai e le au Bantu le Malo o Kongo i vaega maualalo o le vaitafe o Kongo. Talu mai le seneturi lona 15, o Potukale, Peretania, ma Falani tagata faʻataʻitaʻi na osofaʻia taʻitasi. I le 1884, na tofia ai e le Fonotaga a Perelini le itu i sasaʻe o le Vaitafe o Congo o se kolone o Pelese, ua avea nei ma Zaire, ma le eria i sisifo o ia o se vaega o Farani, lea ua avea nei ma Congo. I le 1910, Farani nofoia Congo. Na avea ma malo tutoatasi ia Novema 1958, ae na tumau pea i le "French Community". I le aso 15 o Aukuso 1960, na maua ai le tutoatasi tutoatasi a Kongo ma faaigoa ai o le Republic of Congo. Iā Iuni 31, 1968, na toe faʻaigoa ai le atunuʻu ole People's Republic o Kongo. I le 1991, na faia ai le faaiuga e suia le igoa o le atunuu i le People's Republic of Congo i le Republic of Congo, ae toe faaauau le faaaogaina o le fuʻa ma le fuʻa a le malo o le tutoʻatasi.