Latvia Faʻamatalaga autu
Taimi i le lotoifale | Lou taimi |
---|---|
|
|
Sone taimi faʻapitonuʻu | Eseesega taimi sone |
UTC/GMT +2 itula |
latitu / longitude |
---|
56°52'32"N / 24°36'27"E |
iso faʻailoga |
LV / LVA |
tupe |
Euro (EUR) |
Gagana |
Latvian (official) 56.3% Russian 33.8% other 0.6% (includes Polish Ukrainian and Belarusian) unspecified 9.4% (2011 est.) |
eletise |
Ituaiga c European 2-pin F-ituaiga Shuko plug |
fuʻa a le atunuʻu |
---|
laumua |
Riga |
lisi faletupe |
Latvia lisi faletupe |
faitau aofai o tagata |
2,217,969 |
eria |
64,589 KM2 |
GDP (USD) |
30,380,000,000 |
telefoni |
501,000 |
Telefoni feaveai |
2,310,000 |
Aofai o Initaneti talimalo |
359,604 |
Aofaʻi o tagata faʻaaoga Initaneti |
1,504,000 |
Latvia folasaga
O Latvia e aofia ai le 64,589 sikuea kilomita. O loʻo tu i le itu sisifo o le itu i sasaʻe o Europa Laugatasi, e tuaoi ma le Baltic Sea i sisifo, ma le Fagaloa o Riga i totonu. E tuaoi ma Estonia i matu, Lusia i sasaʻe, Lituania i saute, ma Belarus i sautesasae. O le laueleele e maualalo ma mafolafola, ma maupuepue i sasaʻe ma sisifo, ma o le umi atoa o le tuaoi o 1,841 kilomita. O le averesi o le maualuga o 87 mita, o le eleele eleele o maupuepue ma laufanua valevalenoa, pulea e podzol, tusa o le afa o na eleele galueaina, ma le vaomatua puipuia fua o le 44%. O le tau o loʻo i le ogatotonu o le suiga mai le tau o le sami i le konetineta o le tau .. E maualuga le susū, ma tusa o le afa o le tausaga o le timu ma le kiona. Latvia, le igoa atoa o le Republic of Latvia, ei ai le lautele o 64,589 sikuea kilomita, e aofia ai 62,046 sikuea kilomita o le laueleele ma 2,543 sikuea kilomita o vai i totonu. O loʻo tu i le itu sisifo o le itu i sasaʻe o Europa i sasaʻe, e faʻasaga i le Baltic Sea (307 kilomita le umi o le talafatai) i sisifo, o le Faga o Riga e alu loloto i totonu. E tuaoi i Estonia i matu, Lusia i sasaʻe, Lituania i saute, ma Belarus i sautesasae. O le laufanua e maualalo ma mafolafola, ma maupuepue i sasaʻe ma sisifo. O le umi atoa o le tuaoi o 1,841 kilomita, aofia ai 496 kilomita o le talafatai. I le averesi o le maualuga o 87 mita, o le laufanua o eleele maupuepue ma laufanua valevalenoa, pulea e podzol, ma e tusa ma le afa o le fanua galueaina. O le fua faatatau o le togavao e 44% ma e 14 afe ituaiga o vao. E 14,000 vaitafe, ma o le 777 e sili atu i le 10 kilomita le umi. O vaitafe autu o Daugava ma Gaoya. E tele vaituloto ma taufusi i le teritori. E i ai 140 vaituloto ma le eria o sili atu nai lo 1 sikuea kilomita, ma le tele vaituloto o Lake Lubans, Lake Lazna, Lake Egulie ma Lake Burteneks. O le tau o se vailauga ituaiga o fesuiaiga mai le sami tulaga i le konetineta tau. I le taumafanafana, o le averesi vevela i le ao o 23 ℃, ma le averesi vevela i le po o 11 In. I le taumalulu, o le averesi vevela i le talafatai nofoaga toʻesea 2-3 ℃ ma i le lē gataifale eria toʻesea 6-7 ℃. O le averesi faaletausaga faʻapipiʻi o 633 mm. O le susū e maualuga, ma pe tusa o le afa o le tausaga o le timu ma le kiona. Ua vaevaeina le atunuu i ni itumalo se 26 ma ni itumalo se fitu, e 70 taulaga ma 490 nuu. O taulaga tetele tetele o: Riga, Daugavapils, Liepaja, Jargava, Jurmala, Ventspils, Rezekne. I le 9000 TLM, o le uluaʻi gaioiga na faia e tagata i Latvia, o le ituaiga a Europa. Vasega sosaiete tulaʻi mai i le 5th seneturi. O le vave feudal duchy na faavaeina i le senituri lona sefulu ma le tolu. Mai le faʻaiuga o le seneturi lona 12 e oʻo atu i le 1562, na osofaʻia ai e le Germanic Crusades ma mulimuli ane avea ai ma pulega a le Delivonia. Mai le 1583 i le 1710, na vaeluaina e Suetena ma Polani-Lituania. O le Latvia atunuu na fausia i le amataga o le seneturi lona 17. Mai le 1710 i le 1795, na nofoia e Tsarist Lusia. Mai le 1795 i le 1918, o le itu i sasaʻe ma sisifo o Latina Amerika na vaeluaina e Lusia ma Siamani. Na folafolaina le tutoatasi ia Novema 18, 1918. O le faatuina o le Bourgeois Democratic Republic na faasilasilaina ia Fepuari 16, 1922. Ia Iuni 1940, na ulufale ai le ami a le Soviet i Latvia e faavae i luga o le pulega faaopoopo faalilolilo a Molotov-Ribbentrop ma faavaeina ai le malosiaga o le Soviet.Sa Iulai 21 o le tausaga lava lea e tasi, na faavaeina ai le Latvian Soviet Socialist Republic, ma na faaofiina i totonu o le Soviet Union ia Aukuso 5. . I le taumafanafana o le 1941, na osofaia ai e Hitila le Soviet Union ma nofoia Latvia. Mai le 1944 ia Me 1945, na faasaʻoloto ai e le Soviet Red Army le teritori atoa o Latvia ma Latvia na toe ofi atu i totonu o le Soviet Union. I le aso Fepuari 15, 1990, na pasia ai e Latvia se tautinoga mo le toe faafoʻisia o le tutoatasi o le atunuu, ma ia Fepuari 27, na toefuatai ai lana fuʻa muamua, tagavai a le atunuu ma le fuʻa a le atunuu. I le aso Me 4, na talia aloaia ai e le Supreme Soviet o Latvia le "Tautinoga o le Tutoʻatasi" ma suia ai lona igoa i le Republic of Tvia. I le aso Aukuso 22, 1991, na faasilasila mai ai e le Supreme Soviet o Latvia ua toe faafoʻisia e le Republic of Latvia lona tutoatasi. O Setema 6 o le tausaga lava lea, na aloaia ai e le Fono a le Setete o Soviet lona tutoatasi, ma ia Setema 17, na auai Latvia i Malo Aufaatasi. Fuafua a le Atunuʻu: Ose faʻatatau faatafafa ma le fua faʻatatau o le umi i le lautele o le 2: 1. Mai luga i lalo, o loʻo tuʻufaʻatasia ai ni laina faʻatolu e tolu e mumu, mumu ma mumu. I le amataga o le seneturi lona 13, o tagata Latga na nonofo i Latvia na latou faʻaaogaina mumu, papaʻe ma mumu fuʻa. O lenei fuʻa a le malo na faʻamaonia aloaia i le 1918, ma o lanu ma faʻatusatusaga o le fuʻa a le atunuʻu na fuafuaina i le 1922. Latvia na avea ma malo o le Soviet Union muamua i le 1940. O le fuʻa a le atunuʻu i lena taimi o se papaʻe ma lanumoana vai galu faʻataʻitaʻi luga o le pito i lalo o le muamua Soviet Union fuʻa. Na faalauiloa e Latvia lona tutoatasi i le 1990, ma o fuʻa mumu, papaʻe ma mumu, e fai ma faatusa o le lotogatasi o le atunuu o Latvia, na avea ma fuʻa a le atunuu. li> |