Eritreja Osnovne informacije
| Lokalno vrijeme | Tvoje vrijeme |
|---|---|
|
|
|
| Lokalna vremenska zona | Razlika u vremenskoj zoni |
| UTC/GMT +3 sat |
| zemljopisna širina / zemljopisna dužina |
|---|
| 15°10'52"N / 39°47'12"E |
| iso kodiranje |
| ER / ERI |
| valuta |
| Nakfa (ERN) |
| Jezik |
| Tigrinya (official) Arabic (official) English (official) Tigre Kunama Afar other Cushitic languages |
| struja |
 Tip c Europski 2-pinski |
| nacionalna zastava |
|---|
 |
| kapital |
| Asmara |
| popis banaka |
| Eritreja popis banaka |
| stanovništvo |
| 5,792,984 |
| područje |
| 121,320 KM2 |
| GDP (USD) |
| 3,438,000,000 |
| telefon |
| 60,000 |
| Mobitel |
| 305,300 |
| Broj internetskih domaćina |
| 701 |
| Broj korisnika Interneta |
| 200,000 |
Eritreja Uvod
|
Eritreja se nalazi na sjeveroistoku Afrike, Etiopija na jugu, Sudan na zapadu, Džibuti na jugoistoku i Crveno more na istoku. Prostire se na površini od 124.300 četvornih kilometara (uključujući otoke Dakhlak). Ima obalu od 1.200 kilometara i preko mora je okrenuta prema Saudijskoj Arabiji i Jemenu. Strateški položaj tjesnaca Mande, grla morskog prolaza na tri kontinenta Europe, Azije i Afrike, vrlo je važan. Eritreja je poljoprivredna zemlja, s 80% stanovništva koje se bavi poljoprivredom i stočarstvom. Eritreja, puno ime Eritreje, nalazi se na sjeveroistoku Afrike, s Etiopijom na sjeveru, Sudanom na zapadu, Džibutijem na jugoistoku i Crvenim morem na istoku. Prostire se na površini od 124.320 četvornih kilometara (uključujući otoke Dakhlak) i ima dugu obalu. Preko mora je udaljen 1.200 kilometara od Saudijske Arabije i Jemena, a tjesnac Mande, grlo triju kontinenata Europe, Azije i Afrike, ima vrlo važan strateški položaj. Eritreja je nekoć bila političko, ekonomsko i kulturno središte carstva Aksum, a njome je dugo vladalo Etiopija. 1869. godine Talijani su počeli zauzimati teritorij Eritreje i 1882. godine proglasili je kolonijom. 1890. godine namjeravalo je kombinirati okupirana područja u jedinstvenu koloniju, nazvanu "Eritreja", odakle je i podrijetlo ime Eritreja. Italija se povukla 1941., a Ekvador je okupirala Britanija i postala starateljstvo. 1950. godine Eritreja je osnovala federaciju s Etiopijom kao autonomnom jedinicom, a strane su je osnovale 1952. godine, a britanske su se snage povukle te godine. 1962. godine Eritreja je postala provincija Etiopija. 23. i 25. travnja 1993. Ekvador je održao referendum o neovisnosti Ekvadora, a 99,8% birača bilo je za neovisnost. Etiopska prijelazna vlada prihvaća rezultat referenduma i priznaje neovisnost Ekvadora. Ekvador je službeno proglasio neovisnost 24. svibnja 1993. i održao proslavu osnivanja. Državna zastava: Pravokutna je. Površina zastave sastoji se od tri trokuta, a crveni jednakokračni trokut u blizini stupa zastave. U crvenom dijelu nalazi se kružni uzorak sastavljen od tri žute maslinove grančice. Crvena simbolizira borbu za neovisnost i oslobođenje, zelena simbolizira poljoprivredu i stočarstvo, plava simbolizira bogate morske resurse i bogatstvo zemlje, žuta simbolizira mineralne resurse, a maslinova grančica simbol mira. Eritreja ima ukupno 4,56 milijuna stanovnika (procjenjuje se 2006.), a postoji 9 etničkih skupina: Tigrinja, Tigraj, Hidalaibe, Biren, Kunama, Nala, Saho, Afar, Rašaida. Među njima većinu čine plemena Tigrinja i Tigraj, a pleme Afar uglavnom je na jugoistoku i ima veći utjecaj. Svaka etnička skupina koristi svoj vlastiti jezik, glavni jezici su tigrinja i tigraj. Općenito engleski i arapski jezik. Religijskim vjerovanjima dominiraju kršćanstvo i islam, s polovicom sljedbenika, a nekolicina vjeruje u katoličanstvo i tradicionalni fetišizam. Eritreja je poljoprivredna zemlja, 80% stanovništva zemlje bavi se poljoprivredom i stočarstvom. Poljoprivredni proizvodi čine 70% prihoda od izvoza. Stočarstvo zauzima značajan udio u nacionalnom gospodarstvu. Bogati su i prirodni resursi poput nafte, bakra, zlata, željeza, soli i prirodnog plina. Glavni industrijski sektori uključuju preradu nafte, tekstil, preradu hrane, proizvodnju kože, staklenog posuđa i obuću. Ekvadorska je obala duga 1.200 kilometara, a pomorska je industrija relativno razvijena.Luka Massawa, jedina dubokomorska luka na Crvenom moru, i umjetna luka Assab, imaju veliku protočnost. |