O Peretania e tusa ma le 243,600 sikuea kilomita le lautele. O se motu motu i sisifo o Europa. E aofia ai Peretania Tele, le itu i matu sasaʻe o Aialani ma nisi tamaʻi motu. E feagai ma le konetineta o Europa i le isi itu o le North Sea, le Strait of Dover, ma le English Channel. O lona fanua e tuaoi ma le Republic of Ireland, ma le aofaʻi o le talafatai o 11,450 kilomita. O Peretania e iai lona vaomatua feololo lautele lau lauolaola i le tau ma agamalu ma susu i le tausaga atoa. Ua vaevaeina le teritori atoa i vaega e fa: o fanua laugatasi o sautesasae o Egelani, o atumauga o Midwest, o atumauga o Sikotilani, o fanua laugatasi ma mauga o Aialani i Matu. Iunaite Setete, o le igoa atoa o le Malo Aufaatasi o Peretania Tele ma Northern Ireland. E aofia ai le lautele o le 243,600 sikuea kilomita (e aofia ai vai i totonu), e aofia ai le 134,400 sikuea kilomita i Egelani, 78,800 sikuea kilomita i Sikotilani, 20,800 sikuea kilomita i Wales, ma 13,600 sikuea kilomita i matu o Aialani. O le Malo o Peretania o se motu motu i sisifo o Europa, e aofia ai le Motu o Peretania Tele (e aofia ai Egelani, Sikotilani, ma Wales), le itu i matu sasaʻe o le motu o Aialani ma nisi tamaʻi motu. E feagai ma le konetineta o Europa i le isi itu o le Sami i Matu, le Strait o Dover, ma le English Channel. O lona fanua e tuaoi ma le Republic of Ireland. O le umi atoa o le talafatai o 11,450 kilomita. O le teritori atoa ua vaevaeina i vaega e fa: o le fanua laugatasi o sautesasae o Egelani, o atumauga o Midwest, o atumauga o Sikotilani, o le laufanua laugatasi o le Northern Ireland ma atumauga. E fitoitonu i le sami tau feololo lautele-laʻau vaomatua tau, malu ma susu i le tausaga atoa. E masani lava o le maualuga maualuga vevela e le sili atu 32 ℃, o le maualalo vevela e le maualalo nai lo -10 ℃, o le averesi vevela o 4 ~ 7 ℃ ia Ianuari ma 13 ~ 17 ℃ ia Iulai. Timuga ma puao, aemaise i le tautoulu ma le taumalulu. Ua vaevaeina le Malo Aufaatasi i vaega e fa: Egelani, Sikotilani, Uelese ma Aialani i Matu. Egelani ua vaevaeina i 43 itumalo, Sikotilani e 29 itumalo ma 3 faʻapitoa pulega, Northern Ireland e 26 itumalo, ma Wales e 22 itumalo. I se faʻaopopoga, o le UK e 12 teritori. B.C. Metitirani Iberians, Picnics ma Celts na o mai faʻasolosolo mai i Peretania. O le itu i sautesasaʻe o Peretania Tele na pulea e le Emepaea o Roma i le seneturi e 5. Ina ua solomuli Roma, ona osofaʻia lea e le au Anglo, Sakone ma Jute i le itu i matu o Europa ma nonofo faʻasolosolo. O le feudal system na amata amata mai i le lona fitu seneturi, ma o le tele o atunuʻu laiti na tuʻufaʻatasia i totonu o malo e fitu, o loʻo tauivi mo le pulega mo le 200 tausaga, ua faʻaigoaina o le "Anglo-Saxon Era". I le 829, Egerbert, Tupu o Wessex, tuufaatasia Egelani. Na osofai e le au Danes i le faaiuga o le seneturi lona 8, o se vaega o le malo faomea Tenimaka mai le 1016 i le 1042. Ina ua maeʻa se vaitaimi puʻupuʻu o le pulega a le tupu Peretania, na sopoia e le Duke o Normandy le sami e faʻatoʻilaloina Egelani i le 1066. I le 1215 na faamalosia ai le Tupu o Ioane e saini le Magna Carta, ma sa taofia le malo. Mai le 1338 i le 1453, na tau ai Peretania ma Farani i le "Taua i le selau Tausaga". Na malo muamua Peretania ona faiaina ai lea. Faʻatoʻilaloina le Sipaniolo "Invincible Fleet" i le 1588 ma faʻatuina hegemony gataifale. I le 1640, na amata ai e Peretania le fouvalega muamua a le au faifeʻau i le lalolagi ma avea ai ma uluaʻi taimi o le fouvalega a le au faifeʻau. Ia Me 19, 1649, na faalauiloa ai le malo. O le malo na toe faʻafoʻi mai i le 1660 ma o le "Glowers Revolution" na tupu i le 1668, faʻatuina ai se pulega faʻale-malo. Na aufaatasi Egelani ma Sikotilani i le 1707 ona aufaatasi ai lea ma Aialani i le 1801. Mai le afa lona lua o le seneturi lona 18 e oʻo atu i le afa muamua o le seneturi lona 19, na avea ma uluaʻi atunuʻu i le lalolagi na faʻamaeʻaina le suiga o pisinisi. O le seneturi lona 19 o le vaitaimi taua lea o le malo o Peretania. I le 1914, o le kolone na nofoia e 111 taimi e sili atu ai lona telē nai lo le laueleele tele. Na amata paʻu i lalo ina ua maeʻa le Taua Muamua a le Lalolagi. Peretania faʻatuina North Ireland i 1920, ma faʻatagaina Saute Aialani e teteʻa ese mai lana pulega mai 1921 i le 1922 ma fausia ai se tutoʻatasi atunuʻu. O le Westminster Act na faalauiloaina i le 1931, ma na faamalosia e aloaia lana puleaga ia tutoatasi i totonu o le lotoifale ma fafo mataupu, ma le pulega faakolone o le Malo o Peretania na luluina talu mai lena taimi. I le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, o le tamaoaiga na matua vaivai lava ma tulaga faaupufai na paʻu. I le tutoʻatasi alualu i luma o Initia ma Pakisitana i le 1947, na paʻu'ū ai le pulega a Peretania i le 1960. Fuafua a le Atunuʻu: Ose faʻatatau faatafafa ma le fua faʻatatau o le umi i le lautele o le 2: 1. O le fuʻa "Rice", o loʻo aofia ai le lanumoana pogisa i tua ma mumu ma papaʻe "Rice". O le koluse mumu ma se tuaoi paʻepaʻe i le fuʻa o le sui o le paʻia o Egelani, Siaosi, o le paʻepaʻe paepae e fai ma sui o le paʻia o Sikotilani, Andrew, ma le koluse mumu fai ma sui o le paʻia o Aialani, Patrick. O lenei fuʻa na gaosia i le 1801. O loʻo fausia mai le uluaʻi papaʻe eleele Egelani mumu lelei sefulu fuʻa, o le lanumoana eleele papaʻe satauro fuʻa o Sikotilani ma le papaʻe papaʻe eleele papaʻe o Aialani. O le UK e tusa ma le 60.2 miliona (Iuni 2005) le faitau aofai o tagata, e 50.4 miliona i Egelani, 5.1 miliona i Sikotilani, 3 miliona i Uelese, ma 1.7 miliona i Aialani i Matu. O le aloaʻia ma le lingua franca o le Igilisi. O Welsh e tautala foi i le itu i matu o Wales, ma Gaelic o loo tautala pea i Northwest Highlands o Sikotilani ma vaega o le Northern Ireland. E tele lava ina talitonu tagata i le lotu Porotesano faa-Porotesano, e tele lava ina vaevaeina i totonu o le Ekalesia Egelani (e igoa foi ole Anglican Church, o latou sui auai e tusa ma le 60% o Peretania matutua) ma le Ekalesia a Sikotilani (e igoa foi ole ekalesia Perepereane, e 660,000 tagata matutua). O loʻo iai foʻi faʻalapotopotoga tetele faʻalelotu pei ole Lotu Katoliko male Buddhism, Hinduism, Iutaia ma Islam. O le Peretania o se tasi o malosiʻaga tau le tamaoaiga o le lalolagi, ma o ana oloa totino i totonu o atunuu i Sisifo. O le oloa a le malo tele i le 2006 o le 2341.371 piliona U.S. tala, ma le per capita na oʻo i le 38,636 U.S. tala. I le fiasefulu tausaga talu ai, o le vaega o gaosiga Peretania i le tamaoaiga o le atunuʻu ua paʻu i lalo; o le fuainumera o auaunaga tautua ma malosiʻaga na faʻaauau pea ona faʻateleina, o le pisinisi, tupe ma inisiua pisinisi ua atiaʻe vave. Tumaʻoti pisinisi o le autu o le Peretania tamaoaiga, faʻamaumauga mo sili atu i le 60% o le GDP. O le auʻaunaga tautua o se tasi o tulaga faʻatulagaina e fuaina ai le tikeri o atinaʻe o se atunuʻu faʻaonapo nei O le tautua alamanuia i Peretania mo le 77.5% o lona aofaʻi o tagata faigaluega, ma ana galuega faatino taua taua mo sili atu 63% o lona GDP. O Peretania o le atunuʻu o loʻo iai ana oa tele i totonu o le Iuni a Europa, ma o ia foi o loʻo gaosia autu i ai suauʻu ma kesi o le lalolagi. O vaega taua o: maina, metallurgy, masini, masini eletise, taʻavale, meaʻai, vai inu, tapaa, ie, pepa, lolomiina, lolomiina, fausiaina, ma isi. I se faʻaopopoga, o vaʻalele, eletise, ma vailaʻau vailaʻau i totonu o Peretania e matua alualu i luma, ma tekonolosi faʻaoso e pei o suʻesuʻe suauʻu suʻesuʻe, inisinia faʻamatalaga, satelite fesoʻotaʻiga, ma microelectronics ua atiina ae tele i tausaga talu ai nei. O le faʻatoʻaga autu, lafumanu ma fagotaga o lafu manu, faʻatoaga alamanuia, faʻatoaga ma fagotaga. O le auaunaga alamanuia aofia ai tupe ma inisiua, faleoloa, tagata tafafao maimoa pisinisi (sauniaina faaletulafono ma faufautua tautua, ma isi), ma ua atiina ae vave i tausaga talu ai nei. Turisi o se tasi o sili ona taua tamaoaiga vaega i Peretania. O le tau faʻaletausaga o galuega faatino e silia ma le 70 piliona pauna, ma turisi tupe maua tala mo tusa 5% o le lalolagi turisi tupe maua. E le pei o atunuʻu o loʻo taulaʻi i mataaga tafafao, o le aganuu a Peretania ma lana aganuu, o mea ia e pito sili ona fiafia iai tagata tafafao. O nofoaga autu mo turisi o Lonetona, Edinburgh, Cardiff, Brighton, Greenwich, Oxford, Cambridge, ma isi. O Lonetona, o le laumua o Peretania (Lonetona), o loʻo tu i le fanua laugatasi o sautesasae o Egelani, i talaatu o le Thames ma 88 kilomita mai le gutu o le Thames. I le amataga o le 3000 tausaga talu ai, o le eria o Lonetona o le mea na nonofo ai Peretania. I le 54 TLM, na osofai ai le Emepaea o Roma i Peretania Tele, I le 43 TLM, sa avea muamua ma nofoaga autu o le militeri a Roma ma fausia ai le uluai laupapa laupapa i le isi itu o le Thames. I le maeʻa ai o le seneturi lona 16, i le tulaʻi mai o faiga faʻavae a Peretania, o le fua o Lonetona na faʻateleina vave. I le 1500, o le faitau aofai o Lonetona sa na o le 50,000. Talu mai lena taimi, ua faʻaauau pea ona tuputupu ae .. I le 2001, le faitau aofai o Lonetona na ausia 7.188 miliona. O Lonetona o le ofisa faaupufai o le atunuu, o le nofoa o le aiga tupu Peretania, malo, palemene ma le laumua o vaega faaupufai eseese. O le Maota o Westminster o le nofoaga mo le maota maualuga ma maota maualalo o le Palemene a Peretania, o lea e taʻua ai foi o le Maota o le Palemene. Westminster Abbey, i saute o le Lotoa o le Palemene, sa avea ma nofoaga na faapaleina ai le tupu po o le masiofo o Egelani ma faia ai e le au aiga tupu ni faaipoipoga ina ua maeʻa i le 1065. E sili atu i le 20 fanuatanu o tupu Peretania, taʻutaʻua taʻutaʻua, militeri taʻiala ma saienitisi, tusitala ma tusiata e pei o Newton, Darwin, Dickens, Hardy, etc. O le Buckingham Palace o le British Royal Palace. o loʻo tu i le ogatotonu o Lonetona Lonetona, e fesoʻotaʻi ma St. James's Park i sasaʻe ma Hyde Park i sisifo. Whitehall o le nofoa o le malo Peretania O le ofisa o le palemia, le Privy Council, le Matagaluega o le Initeria, le Matagaluega o le Va i Fafo, le Matagaluega o Tupe, ma le Matagaluega o le puipuiga o loʻo i ai iinei. O le autu o Whitehall o le Palemia Mansion i le Numera 10 Downing Street, o le nofoaga aloaia o le Palemia muamua Peretania. O Lonetona e le gata o le polokiki tutotonu o Peretania, ae o le ofisa tutotonu o le tele o faʻalapotopotoga faʻavaomalo, e aofia ai le International Maritime Organization, le International Cooperative Union, le International PEN, le International Women's League, le Socialist International, ma le Amnesty International. strong> Lonetona o se lalolagi aganuu taulaga. O le Fale Mataaga i Peretania na fausia i le seneturi lona 18 ma o le fale mataaga sili ona tele i le lalolagi .. Na aoina le tele o toega o anamua mai Peretania ma isi atunuu i le lalolagi. I le faʻaopopoga i le British Museum, Lonetona o loʻo iai foʻi tu ma agaifanua e pei o le Science Museum ma le National Gallery. O le Iunivesite o Lonetona, Royal School of Dance, Royal College of Music, Royal College of Art ma Imperial College o iunivesite lauiloa i Peretania. O le Iunivesite o Lonetona na faavaeina i le 1836 ma o lenei ua sili atu ma le 60 kolisi. O le Iunivesite o Lonetona e taʻutaʻua i ona tomai faʻasaienisi, ma e tasi mai le toatolu foma i Peretania na faʻauʻuina iinei. strong> Lonetona o se lauiloa-turisi taulaga aai ma tele lalolagi-lauiloa aganuu toega. I luga o le Mauga o Mauga i le itu i sautesasae o le Aai o Lonetona, o loʻo iai le Olo o Lonetona, lea sa avea muamua ma 'olo o le militeli, maota tupu, falepuipui, fale teuoloa, ma ua avea nei ma fale faʻaali mo pale ma meatau. O loʻo tu i le itu i sisifo o le Thames, o le Maota o Westminster na fausia i le 750 TA ma aofia ai le lautele o le 8 eka O le fale Gothic sili ona tele i le lalolagi atoa. O le Hyde Park o se tasi o nofoaga matagofie a Lonetona, o loʻo tu i le itu i sisifo o le taulaga o Lonetona ma e aofia ai le lautele o le 636 eka, o le paka pito tele lea i le taulaga. O loʻo i ai le lauiloa "Speaker's Corner" e taʻua foi ole "Freedom Forum" i le paka. Aso uma o vaiaso, tagata eo mai iinei e tautatala toetoe o le aso atoa. i> Manaseta: O le ogatotonu o le British cotton ie ie, o se taua felauaʻiga hub ma pisinisi, tupe, ma faaleaganuu nofoaga autu. O loʻo tu i le ogatotonu o le taulaga tele i matu sisifo o Egelani. Greater Manchester aofia ai Salford, Stockport, Oldham, Rochdale, Bury, Bolton, Wigan ma Wallington, e aofia ai le lautele o le 1,287 sikuea kilomita. i> |